Nestaje povijesno središte stare urbane Petrinje: Ostat će sjećanje u opisima i fotografijama, poput turističkog priloga u časopisu Zagreb moj grad!

Autor:  Antun Petračić

U golemu masu prastare cigle, sivo-bijelu prašinastu žbuku, zdrobljeni crijep, silnu količinu razlomljene  drvene i metalne građe, sveukupno u grubi otpad – današnje srijede 28. travnja 2021. godine  pretvorena je  jednokatna uglovnica Trga dr. Franje Tuđmana br. 4. u Petrinji.  U vojno krajiškom stilu  izgrađena čak 1789.  bila je  zgrada Magistrata, nakon ukidanja Vojne krajine prvo sjedište ondašnje civilne gradske uprave, čiji su  činovnici  1831. preseljeni u novu zgradu, tzv. Gradsku vijećnicu, u sadašnjoj  Gundulićevoj br. 2.

 Višekratni udari katastrofalnog  potresa lanjskog 28/29. prosinca toliko su naštetili „starom“ i „novom“ magistratu da su obje građevine neupotrebljive za korištenje, „osuđene“ na totalno rušenje, započeto danas sa zgradom na br. 4. U njoj se od 2008. nalazio ured Turističke zajednice Grada Petrinje.

Dvije zaposlenice, direktorica Ivanka Držaj i službenica Irena Vuić Klimenta  ovo prijepodne nisu imale psihičke snage  doći na ugao Trga i posljednji puta vidjeti ostatke-ostataka svog dugogodišnjeg službenog, radnog, kreativnog, organizacijskog, poslovnog  i životnog  prostora.  Četiri mjeseca nakon prirodne tragedije sada je njihov  jednosobni ured uspostavljen na novoj adresi: u Ulici dr. Josipa Nemeca, br. 5., kod  obitelji  Ivičić, koja se   bavi srodnom turističkom djelatnosti privatnom agencijom  Euroturs.

Već smo se snašli u novoj sredini, ali često misli odlutaju  tamo u središte Petrinje, gdje smo doživjeli strahoviti udar 29. prosinca. U šoku i strahu potom smo je  oštećenog ureda izvučena   glavnina opreme, inventara, arhive. Najvažnije i najvrijednije je spašeno  i sada  na sigurnom – veli Ivanka Držaj.

Tek mali dio  tih vrijednosti stavljen je ili izložen u novom prostoru, među njima i dvije  zidne slike s prepoznatljivim motivima: detalj stare gradske jezgre Petrinje sa zgradom sada već bivšeg turističkog ureda u ulju na platnu Božidara Škofača i akvarel Čamac pod vrbom na Kupi, profesora likovnosti Zvonimira Martinovića – Mike. Pedantan i seriozan kao uvijek, taj prvi predsjednik Turističke zajednice Petrinje  na poleđini svoga rada  je zabilježio da ga poklanja za sjećanje na otvaranje novih ( sada već nepostojećih)  prostorija  6. lipnja 2008.

A Turističkoj zajednici Petrinje uskoro postoji neprekidnih punih 25. godina od osnivanja 23. svibnja 1996. Da se nije javilo zlo iz utrobe Majke zemlje i da smo bez epidemije Covida-19, ovo bi bilo vrijeme prigodnog obilježavanja značajne četvrt stoljetne obljetnice.

– Svi naši planirani programi  i dogovoreni projekti  stavljeni su na čekanje, jer još ne dozvoljavaju epidemiološke mjere, a  ni  posljedice  potresa.  Od namjeravanih događanja, ako situacija, mjesto  i uvjeti omoguće,   možda ćemo  na Gradskom kupalištu organizirati Ljeto u Petrinji – kaže direktorica Turističke zajednice.

U  proteklim post potresnim danima njen posao nije stajao. Bez službenog ureda i svih uobičajenih uvjeta,  boraveći najprije  u  roditeljskoj  kući  i  povratkom u svoj stan u središtu Petrinje,  Ivanka Držaj uspjela je u kratkom roku pripremiti   rukopise i ilustracije za proljetno izdanje 2021. godine  časopisa „Zagreb moj grad“. Ova  sadržajno i slikovno bogata turističko-promidžbena  i naveliko preporučena edukativna brošura u stalnoj rubrici „Predstavljamo hrvatske gradove“ na 40 stranica  vezana je uz Petrinju.

Ivanka Držaj je autorica opisa duge povijesti Grada i  navođenja  strašnih posljedica potresa od 6,2 stupnja po Richteru, dr. Dragan Damjanović piše o faksimilnoj rekonstrukciji kao načinu očuvanja oštećenog prostora, Marija Lipovac  naslovom ističe Otona Kučera–osnivača zagrebačke Zvjezdarnice, a Branka Hlevnjak piše i  isto tako rođenom Petrinjcu  Ivanu Kožariću, te još u dva priloga  o etno baštini kao temelju identiteta i bogatom likovnom životu male urbane cjeline. Boris Vrga je pak osvijetlio socijalno i etičko slikarstvo Krste Hegedušića, a Tomislav Kučinić napisao „Dvije najveće petrinjske povijesne  bitke“.

Svi ovi prilozi  časopisa iz  Zagreba, s glavnom ovoproljetnom  aktualnom temom  o Petrinji (pridruženoj još i opisom Marijana Lipovca o Petrinjskoj ulici od njenog početka uređenja  u našem glavnom gradu čak  1764. godine) dostupni su u pdf formatu na službenoj  web stranici   Turističke zajednice, s poveznicom na  Grad Petrinja – prošlost i sadašnjost.

Na novoj adresi naše je radno vrijeme od ponedjeljka do petka  8 do 16 sati, telefon 815-431, a  svatko nam je i osobno dobro došao, naravno, uz  propisane epidemiološke mjere predostrožnosti – o njihovu drugačijem i  novom normalnom izvješćuje i poziva čelnica Turističke zajednice Grada  Petrinje.