U sklopu projekta Erasmus+ projektu „CrowdDreaming: Youths co-create digital culture“ dio nastavnog dana tijekom nastavnih satova glazbene kulture s učiteljicom Majom Ostojić učenici 8. i 6. razreda OŠ Ivan Kovačić Gora posvetili su upravo Napoleonu kako bi obilježili 200. obljetnicu smrti velikog vojskovođe. Istraživanje različitih aspekata prošlosti i sadašnjosti vezane uz Napoleona i Francusku učenike je vrlo zaintrigiralo, te su nastale kvalitetne prezentacije, crteži uz neizostavno izvođenje pjesmi na francuskom jeziku. Istaknuli bismo zanimljivosti koju su učenici istražili i objavili u svojim prezentacijama: „Početkom 19. stoljeća, francuska vojska dolazi na područje Vojne krajine. Prostori koji su bili okupirani, ujedinio je Napoleon u takozvane ilirske provincije i uvodi na tim zapuštenim i osiromašenim područjima blagostanje. Krajem studenoga 1809. godine Francuzi ulaze u Petrinju i u njoj uspostavljaju dobre odnose s tadašnjim stanovništvom.
Osim vojnog aspekta, Francuzi u Petrinju uvode eleganciju, kazalište te svoju kulturu i način života. Petrinji je u nasljeđe ostavljen jedan od najljepših parkova uz grandiozne lipe ilirke koje su ujedno i simbol grada.“ „Ludwig van Beethoven skladao je III. simfoniju u Es-duru „Eroica“ op 55 posvećenu Napoleonu. No, nakon što se Napoleon okrunio za cara, Beethoven je u bijesu potrgao naslovnu stranicu i kasnije ju promijenio u posvetu „u sjećanje na velikog čovjeka“. Napoleon o hrvatskoj vojsci: “Hrvati – to su najbolji vojnici svijeta. Kad bih imao samo 100 000 Hrvata, osvojio bih čitav svijet.” „Švedska pop-grupa ABBA je 1974. godine pobijedila na natjecanju Eurovizija s pjesmom Waterloo. Pjesma govori o porazu u ljubavnoj igri gdje je otpor besmislen. Poznata je poslovica: Kad doživiš Waterloo, ne možeš doživjeti gori poraz“.
Svjetska povijest ovjekovječila je ime malenog belgijskog mjesta koje se nalazi južno od Bruxellesa. U rano ljeto 1815. godine, Napoleon je tamo poveo svoju vojsku u posljednju bitku u konačni poraz. Tim porazom završena je Napoleonova vladavina.“ La Marseljeza je nacionalna himna Francuske. Pjesmu je napisao 1792. godine Claude Joseph Rouget de Lisle u Strasbourgu nakon objave rata Francuske protiv Austrije, a izvorno je naslovljen “Chant de guerre pour l’Armée du Rhin”(” Ratna pjesma za rajsku vojsku”). Ime je pjesma stekla nakon što su ju u Parizu otpjevali dobrovoljci iz Marseille marširajući do glavnog grada. Pjesma je prvi primjer himničkog stila “European march”. Dojmljiva melodija i tekstovi himne doveli su do široke upotrebe kao pjesme revolucije i ugrađivanja u mnoga djela klasične i popularne glazbe. Allons enfants de la Patrie, Le jour de gloire est awavé! Contre nous de la tyrannie L’étendard sanglant est levé, (bis) Entendez-vous dans les campagnes Mugir ces féroces soldats? Ils viennent jusque dans vos bras Égorger vos fils, vos compagnes! Aux armes, citoyens, Formez vos bataillons, Marchons, marchons! Abreuve nos sillons! Varijacije na temu francuske himne nalaze se u nekim skladbama kao što su na primjer: Giovanni Batista Viotti: Guido Rimonda suona Viotti accompagnato dalla Banda dei Carabinieri – YouTube Wolfgang Amadeus Mozart: https://www.youtube.com/watch?v=OFaf2R9YtIU&t=90s Jean Baptiste Lucien Grison – oratorij Esther: https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=f2m0Yj7B9JI „Frère Jacques je poznata francuska pjesma koja je prevedena na više svjetskih jezika. U Hrvatskoj je najpopularniji kajkavski prijevod pjesme: Bratec Martin, Bratec Martin Kaj još spiš, kaj još spiš Već ti vura tuče, već ti vura tuče Bim bam bom, bim bam bom. Na drugim jezicima Na francuskom Frère Jacques, Frère Jacques Dormez-vous, dormez-vous? ||: Sonnez les matines, :|| Ding ding dong, ding ding dong.
Na engleskom Are you sleeping? Are you sleeping? Brother John, Brother John! ||: Morningbells are ringing :|| Ding, ding, dong. Ding, ding, dong. Na njemačkom Bruder Jakob, Bruder Jakob, Schläfst du noch? Schläfst du noch? ||: Hörst du nicht die Glocken? :|| Ding dang dong, ding dang dong. Na talijanskom Fra Martino, campanaro, Dormi tu? Dormi tu? ||: Suona le campane :|| Din, don, dan, din, don, dan.“ „Les Misérables, u kolokvijalnom nazivu Les Mis ili Les Miz, opjevana je glazbena adaptacija istoimenog romana Victora Huga iz 1862. godine Claude-Michela Schönberga, Alaina Boublila i Jean-Marca Natela te Herberta Kretzmera. Jadnici su remek-djelo slavnog francuskog pisca Victora Hugoa, čak se smatraju najvećim romanom 19. stoljeća. Hugoova pripovjedačka genijalnost na vrlo moćan i sugestivan način prikazuje čežnju malih ljudi za pravdom i idealima koji su mnogima i danas jednako daleki kao u vrijeme pariških revolucija. Zanos mladih ljudi koji jurišaju na barikade posebno pobuđuje i miješa osjećaje pobjede, prkosa, vjere i nade.