Proslava Duhova „vratila se“ u župu Hrastovice: Molitva i proštenje usred Hrastovačke gore

Zapis  Antuna Petračića

U narodnoj  katoličkoj tradiciji uvriježila su se, najviše i najčešće u klimatski pogodno doba godine od proljeća do zime, vjernička  okupljanja na otvorenom, a  vezano uz  blagdane  župnih svetaca – nebeskih zaštitnika. Nakon okončanja vjerskih sadržaja: procesije, svečanog bogoslužja, ispovijedi i svete pričesti,  ovakva hodočašća nastavljaju se s proštenjem-neizostavnim  pučkim  veseljem  raznolikih sadržaja za svakoga i sve.  

I kod nas u Petrinji i okolici znana su uhodana godišnja hodočašća s  tradicionalnim proštenjima, a u proljeće je prvo takvo i jedinstveno usred Hrastovačke gore, s proslavom Duhova.  Mjesto slavlja su  ostaci crkve sv. Duha od kamena iz sredine 16. stoljeća, a potresima koncem prosinca prošle godine totalno urušene i uništene. Među svim hodočasničkim ciljevima petrinjskog dekanata, do mjesta ovog svetišta treba se najviše pomučiti: iz Hrastovice se makadamom uzbrdo može vozilom tek do polovice puta, a onda do odredišta  još većim uspinjanjem samo polagano korak po korak, uz pojačani rad srca, pluća, nogu, cijelog tijela. 

Za 2021. godinu, 50 dana nakon Isusova  uskrsnuća,  „blagdan rođenja Crkve“ slavio  se  ove nedjelje, a  sv. Duhu u spomen  hodočastilo se, misilo i proštenjalo u subotu dopodne i rano poslijepodne. Vrijeme se „potrefilo“ taman kakvo je trebalo: ugodno i pogodno, bez vrućine, sparine, proloma kiše ili rojeva komaraca, što  smo  za  ranijih proslava  doživljavali  na ovom svetištu. 

Do male drvene kapelice podignute na  zaravni ispod bijelih kamenih ostataka crkve sv. Duha iz  1526. godine treba ručno donijeti sav inventar. Glavnu misnu knjigu, evanđelistar, cijelim putem kroz prirodu do kote 260 metara, pronio je  Kristijan Kristić iz poveće skupine mladih hodočasnike pristiglih iz Petrinje. 

Župa sv. Bartola u Hrastovici matična je i za više okolnih sela, pa su došli žene i muškarci iz susjednih im  Budičine, Taborišta, Cepeliša, ali i iz Petrinje, Siska, te Zagreba. Iz glavnog grada prvi put  je na Duhovima  Odeh Rabie, podrijetlom iz Jordana, doktor medicine,  dragovoljac u Domovinskom ratu, s  pomaganjem  i na petrinjskoj bojišnici. 

Kao najmlađeg hodočasnika bilježimo 2,5 godišnjeg Luku Korečića, po djedu i tati s nadimkom  Piksi, a dječakov praprastric Zdenko Korečić s 85 godina evidentiran je za najstarijeg sudionika.  Svečanosti je nazočio i gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović sa suprugom.  

Tri svećenika i trajni đakon, uz šest ministranta, sudjelovali su  u misnom slavlju, a domaćin,  župnik hrastovački (  još istovremeno  i upravitelj župe Sv. Ivana Pavla II. u Petrinji) pater Dragan Grizelj  ohrabrio je nazočne pokraj  gromada rasutog bijelog starovječnog kamenja. 

-Mi nećemo dopustiti da se zaboravi i ugasi  spomen na ovu crkvu, na ovo sveto mjesto, koje je itekako važno za nas, osobito žitelje naše Hrastovice, jer u povijesti ima veći značaj nego bilo koje mjesto u ovom kraju. Stara Hrastovica je bila slobodna, ovo je bila duhovna oaza opkoljena zidinama, branila se od Turaka, a 1591. osmorica franjevaca je mučeničkom smrću završilo svoj život jer su nasljedovali Isusa Krista i svjedočili za njega – kazao je p. D. Grizelj.  

U drugom dijelu slavljenja Duhova kod ostataka sv. Duha na zaravni 260 metara usred Hrastovačke gore  slijedilo je proštenje  uz objedovanje  lovačkog gulaša,  kojeg je  već petu godinu pripremio provjereni kuhar-lovac Tomislav Stanić, uz pomoć Gorana Ćolića. Ova gurmanska poslastica ( bilo je i za repete) mogla se pojačati i drugim jelom: vlastito ispečenim  kobasicama na jakom  žaru, čiju je vatru sat i pol ranije užegao Damir Knežić, predsjednik Hrvatskog planinarskog društva Sv. Duh iz Hrastovice. Udruga je i nazvana po ovoj crkvi, a   pokraj sv. Duha već  godinama priprema  svjetovnu svečanost. 

Ni za ove Duhove  nije izostala ponuda više vrsta  finih kolača, a najviše ih je  ispekla i osobno uokolo dijelila sretna Ljubica Črepnjak, sa suprugom Antunom dovezenih na traktoru iz  Cepeliša, lakšeg uspona do proplanka Hrastovačke gore. 

Lani je zbog  epidemije koronavirusa izostalo ovakvo slavlje, a ponovo ovogodišnje vratilo je tradiciju obilježavanja blagdana od velikog značaja i ponosa cijele  župe Hrastovice  i gostiju  hodočasnika pristiglih  izbliza i izdaleka.