Lipe cvatu, potresi tresu

Autor:Miroslav Šantek

Jutros oko pet sati, dok su mnogi građani još bili u krevetima, Petrinja i okolica se jako zatresla. Još jedan u nizu potresa je uznemirio ljude, prekinuo im san, rasplakao djecu, a uređaji koji su postavljeni u crkvi sv. Roka iznad Petrinje su poslali u Zagreb podatke o jačini potresa.

Internetske aplikacije su pokazivale različite brojeve, da bi se na kraju na službenoj stranici Seizmološke službe pojavila obavijest o umjerenom potresu kod Petrinje: Jutros, 1. lipnja 2021. godine u 5 sati i 7 minuta seizmografi Seizmološke službe zabilježili su umjeren potres s epicentrom kod Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 3.6 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV-V stupnja EMS ljestvice.

Nažalost, ova godina je obiježena potresima koji često tresu petrinjsko tlo i ne zna se kada će ta podrhtavanja zauvijek prestati, ali ono što se zna je da je danas s potresom i lipanj ušetao u grad. Lipe cvatu, sve je isto ko i lani – glasnice je derao Mladen Vojčić – Tifa, nekadašnji pjevač grupe Bijelo dugme, a petrinjski park i nasip Petrinjčice su prepuni ovog drveta koje je postalo jedan od simbola grada. Ljeto je pred vratima, dolazi za mnoge najljepše godišnje doba, a kako su stari Petrinjci opisivali lipanj u našem kraju istražio je i zapisao u svojoj knjizi Blagdan i svagdan petrinjski, povjesničar Ivan Rizmaul.

Lipanj je mjesec rascvalih lipa u petirnjskom gradskom parku i na nasipu uz Petrinjčicu. Lipine krošnje su pune kukaca, najviše pčelica, ali i marljivih ljudskih ruku koje ubiru cvijet.

Vrijeme se već prilično ustalilo i zna dobro zagrijati. Ponekad zna biti i magle, a najgore je polovinom mjeseca. Petrinjski brežulji mirišu po cvjetovima. Tih povjetarac uznemirio je po poljima procvalo žito. Cvatu najveći Božji dari: kruh u poju i vino na brijegu. Ovaj nam mjesec donosi i prve plodove, prve slatke i sočne trešnje i jagode, a o Petrovu i jabuke petrovače. Ivanje je (24.VI.) i nastaje ljeto. Ivanjski kriejsovi od Hrastovice i Vurota žare nam noćno nebo.

Na travnjacima je živo. Jedni kose, drugi prevrću, treskaju, suše, nameću, treći sadiejvaju stogove. Škripe kola po prašnjavim putovima, umorna čeljad okrijepljena mirisom pokošena sijena, pristiže domovima.

U toplim lipanjskim noćima izletjet će krijesnice iz živica i grmlja.