Promocija “Banijske književne antologije” usred metropole

Autor:Miroslav Kirin

U parku ispred Književnog kluba Booksa u Zagrebu održana je 23. lipnja 2021. promocija “Banijske književne antologije”, koju su uredili Miroslav Kirin i Boris Vrga. U razgovoru su osim urednika antologije sudjelovali i Ana Brnardić, Branko Čegec i Miroslav Mićanović. Razgovor je moderirao Miroslav Kirin.


 
Poslije razornog potresa 29. 12. 2020. kada je nepovratno uništen dio materijalne kulturne baštine Petrinje i cijele Banije, na svoj su način reagirali glasovi banijskih pjesnika i pjesnikinja – pjesnik, prevoditelj i prozaist Miroslav Kirin, rodom iz Petrinje, svakodnevno je objavljivao njihove pjesme na društvenim mrežama, ističući i time spašavajući onu nematerijalnu, književnu baštinu, promovirajući tako u javnosti manje ili više poznate autore i autorice s područja Banije. Ubrzo mu se pridružio poznati petrinjski liječnik, pjesnik i svestrani kulturni djelatnik Boris Vrga pa su zajedničkim intenzivnim radom uz snažnu podršku i interes javnosti za manje od četiri mjeseca sastavili “Banijsku književnu antologiju” koja je prije nekoliko dana objavljena u izdanju Hrvatskog P.E.N.centra i nakladnika Meandar Media. U antologiji je zastupljeno 38 autora i autorica poezije i proze koji ilustriraju svu raznovrsnost i raznolikost književnosti na tom području. Što se tiče kriterija odabira, antologičari su željeli ispoštovati dva precizno definirana formalna kriterija. Prvi je prostorni, definiran administrativnim granicama Banije koje čine rijeke Kupa, Sava, Una i Glina te naselja Petrinja, Glina, Kostajnica, Dvor na Uni, Dubica i južna urbana zona grada Siska. Drugi je vremenski, obilježen kontinuitetom od preko stotinu godinu, točnije od pojave književne moderne (1895 – 1916) pa sve do današnjih dana.


Predstavljanje je otvorio glumac Goran Matović govorenjem stihova Josipa Severa, svakako najpoznatijeg pjesnika u antologiji. Uslijedio je potom razgovor o antologiji, koji je otvorio Branko Čegec, pjesnik i vlasnik nakladničke kuće Meandar Media, te član odbora Hrvatskog P.E.N.centra. On je naveo razloge koji su ga potaknuli da se uključi u izdavanje antologije, među kojima je i svijest o kontinuitetu postojanja snažne pjesničke scene na Baniji i nejgova žečja da kao nakladnik podupre vrijedan projekt. Na njega se nadovezao Boris Vrga koji je govorio o kriterijima i izboru pjesnika i proznih pisaca u antologiji, i ujedno objasnio kontekst i razvoj književnosti na banijskom području. Ana Brnardić, pjesnikinja i tajnica Hrvatskog društva pisaca, istaknula je mogućnost da antologija pridonese promjeni hrvatskog književnog kanona, budući da su nova čitanja nekih etabliranih pisaca, odnosno pojava široj javnosti gotovo nepoznatih imena u antologiji, među najvećim vrijednostima antologije. Kako bi se ilustriralo o čemu je riječ, uslijedilo je čitanje pjesnika i pjesnikinja iz antologije i to tako što su zastupljeni pjesnici i pjesnikinje prisutni na predstavljanju (Monika Herceg, Ana Brnardić, Miroslav Kirin) čitali poeziju drugih autora iz antologije (Milivoj Cvetnić, Ulderiko Donadini, Marija Čudina, Jelena Buinac, Marija Dejanović).

Njima se pridružio i jedan od prikazivača antologije, pjesnik Miroslav Mićanović, koji je pročitao pjesmu Ive Kozarčanina. Mićanović je potom govorio o važnosti antologije i važnosti čitanja u širem kontekstu, a osvrnuo se i na pojam „odsutnosti“ koji lijepo i pomalo bolno opisuje književnost, i ne samo književnost Banije. Naime, najveći dio pisaca, premda rođenih na tom području, svoju je književnu i životnu egzistenciju bio primoran realizirati negdje drugdje. Predstavljanje antologije završilo je pomalo neuobičajeno za književna događanja, naime – performansom.

Mladi petrinjski svestrani umjetnik Vid Bešlić izveo je zajedno s Petrinjkom Laurom Sučec dojmljivi performans nazvan „Banija nije Babilon“. Vid je izgovorio svoju pjesmu znanu po naslovom Manifest za Baniju, a potom je krenuo od cigala dovezenih iz razrušene Petrinje graditi „Babilon“ oko Laure Sučec, koja je pjevušila stih „Banija nije Babilon“. Kako je zid od cigala rastao oko nje, tako je ona sve tiše pjevala, sve dok nije prestala. I to je bio dirljivi kraj performansa i predstavljanja antologije. U zaključku, autori antologije vjeruju kako će antologija biti čitana i kako će se o njoj živo raspravljati.


Navedimo još tko je sve uvršten u antologiju:


poezija: Ulderiko Donadini, Ljubomir Micić, Branko Ve Poljanski, Jovanka Hrvaćanin, Marijan Mikac, Dušan Jerković, Ivo Frol, Kamilo Križanić, Ivo Kozarčanin, Milivoj Cvetnić, Dušan Vukosavljević, Marija Čudina, Josip Sever, Jelena Buinac, Josip Stanić Stanios, Nikola Tadić, Miloš Kordić, Slavko Jendričko, Boris Vrga, Nikola Vujčić, Tea Benčić Rimay, Miroslav Kirin, Siniša Matasović, Ana Brnardić, Monika Herceg, Marija Dejanović. 

proza: Oskar Dürr, Andrija Milčinović, Adela Milčinović, Slavko Kolar, Dragan Božić, Ludwig Bauer, Bogdan Arnautović, Mirko Demić, Renata Jambrešić Kirin, Slađana Bukovac, Tatjana Gromača, Dino Pešut.