Poštovani čitatelji,
U nastavku prenosimo odgovor Ministarstva kulture i medija na pitanja u svezi obnove zgrada koje su zaštićene kao kulturna dobra a koja je postavilo dvoje građana.
PS-Portal
ODGOVOR MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA:
Poštovani gospodine Olujiću,
slijedom pitanja koja Vam na PS-portal šalju građani Sisačko-moslavačke županije, a Vi prosljeđujete nadležnim ustanovama, šaljem odgovore vezane za nadležnost Ministarstva kulture i medija, odnosno našeg Konzervatorski odjel u Sisku. Podsjećam i ovom prigodom da je na ostala pitanja strankama već pravovremeno odgovoreno.
1. Da li stanari kojima je zgrada oštećena u potresu, koja nosi najgoru crvenu oznaku N2 i koji su iseljeni odnosno nitko u zgradi ne živi, moraju plaćati pričuvu? Konkretnu informaciju nisam mogao dobiti od institucija o ovome, jer se pozivaju na Zakon o pričuvi i ona je obavezna. Međutim nema ni jedan paraf o tome što kada u zgradi nitko ne živi kada je pogođena katastrofom u ovom slučaju potresom i pričuva se ne koristi za održavanje zgrade.
Predmet plaćanje pričuve nije u nadležnosti Ministarstva kulture i medija.
2. Tko je dao izvršnu vlast konzervatorima u Sisku da mogu zaobići mišljenje stručnjaka (statičara, diplomiranog inženjera građevine) i da mogu savijati Zakon kako njima odgovara da bi zadržali apsolutno sva kulturna dobra, zaštićenu povijesnu cjelinu Siska, Petrinje itd. a zadnjih 30 godina nisu ništa napravili za te zgrade.
Konzervatorski odjel u Sisku Ministarstva kulture i medija nadležan je za provođenje Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ostalih propisa vezanih za kulturnu baštinu na području Sisačko-moslavačke županije. Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH propisana je nadležnost Konzervatorskih odjela u obavljanju poslova zaštite i očuvanja kulturne baštine.
U konzervatorskim odjelima Ministarstva kulture i medija, pa tako i u Konzervatorskom odjelu u Sisku rade stručnjaci: arhitekti, povjesničari umjetnosti, arheolozi i etnolozi, dakle diplomirani stručnjaci konzervatorske profesije nadležni za vrednovanje i očuvanje kulturnih dobara. U slučajevima specifičnih zahvata obnove konstrukcije, a osobito u slučajevima stradanja kulturnih dobara uslijed katastrofalnih nepogoda poput potresa, Konzervatorski odjeli traže mišljenje inženjera građevinarstva i arhitekture specijaliziranih za građevinske konstrukcije što je standardno postupanje u takvim slučajevima.
S obzirom na to da je u seriji potresa tijekom 2020. godine teško oštećena graditeljska baština, s ciljem popisa štete, procjene stanja i poduzimanja hitnih mjera zaštite već od ožujka iste godine do danas Ministarstvo kulture i medija angažiralo je ponajprije svoje konzervatore, zatim djelatnike Hrvatskog restauratorskog zavoda, stručnjake inženjere građevinarstva i arhitekture specijalizirane za građevinske konstrukcije s Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te inženjere s dopuštenjima za rad na kulturnim dobrima. Svi zajedno su radili na istraživanju, dokumentiranju i sanaciji konstrukcija graditeljske baštine. U radu na pojedinim predmetima dodatno se konzultiraju stručnjaci pojedinih struka na temelju čijih mišljenja se donose odluke o postupanju s kulturnim dobrima na potresom stradalom području, a osobito vezano za zahtjevne i složene predmete uklanjanja kulturnih dobara. Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara čl. 75., radi sprječavanja uništenje kulturnog dobra i primjene odgovarajućeg modela njegove obnove, potpuno uklanjanje kulturnog dobra nije dopušteno.
Ministarstva kulture i medija objavilo je na svojim mrežnim stranicama Informacije o postupanju s građevinama oštećenim u potresu 28. I 29. Prosinca 2020. Koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalaze unutar kulturno-povijesnih urbanih i ruralnih cjelina na prostoru SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE ( https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Informacije%20o%20postupanju%20MKM.pdf
s ciljem informiranja zainteresirane javnosti posebno o zahvatima uklanjanja prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE
NN 102/20, 10/21 koji je na snazi od 06.02.2021.
Potpuna je neistina da Ministarstvo kulture i medija ne ulaže u kulturna dobra, s obzirom na to da putem programa javnih potreba u kulturi, u suradnji s vlasnicima i nositeljima prava na prostoru cijele Republike Hrvatske pa tako i Sisačko-moslavačke županije od 1999. provodi programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara (pokretne, nepokretne, arheološke i nematerijalne baštine). Informacije o ulaganjima u kulturna dobra dostupna su na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija. Kulturna dobra i sva preventivno zaštićena dobra sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavljaju nacionalno blago, te su od prioritetnog interesa za Republiku Hrvatsku, no ulaganja države ne isključuju potrebu skrbi i ulaganja vlasnika u vlastitu nekretninu.
3. Zašto sada konzervatori upiru da se te zgrade sačuvaju kad od njih:
a) nema koristi i toliko su uništene, b) kada postoji ugrožavanje ljudskih života koji moraju živjeti u tim objektima kasnije, c) kada ih nije moguće dovesti na protupotresnu razinu otpornosti 3, d) kada nije moguće izvesti normalnu obnovu na starim temeljima s novim materijalima
Niti jedna od navedenih konstatacija nije točna. Prioritet svake obnove je sigurnost ljudskih života, njihova zdravlja i imovine. Nadalje, građevine koje predstavljaju vrijednost za povijesnu jezgru grada, moguće je, unatoč oštećenjima, obnoviti uz očuvanje bitnih arhitektonskih i graditeljskih obilježja, pri čemu se podrazumijeva uvođenje protupotresnog pojačanja, te postizanje razine protupotresne otpornosti prema važećim propisima.
Navedenim Zakonom o obnovi propisan je naime i način obnove građevina i potrebne razine protupotresne otpornosti, a mjere se primjenjuju i na kulturna dobra. Način sanacije, izvedba protupotresne otpornosti i zaštita kulturnog dobra proces je u kojem sudjeluje interdisciplinarni tim svih relevantnih struka i nadležnih tijela. U Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije propisane su konzervatorske smjernice. Uputa u konzervatorskim smjernicama za povijesne građevine unutar kulturno-povijesnih cjelina u Programu mjera jest zadržavanje izvornih rješenja i tipova konstrukcije kad je to opravdano i moguće s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost građevine. Svi primjenjivi modeli obnove kulturne baštine uključuju primjenu sustava protupotresnog ojačanja konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata i sklopova zgrade uz moguće uvođenje pojedinih srodnih zamjenskih konstrukcija koje ne utječu na bitna arhitektonska obilježja zgrade.
4. Tko je dao ovlasti konzervatorima da elaborate o rušenju vraćaju nazad ako su se s istima usuglasili stanari?
Kao što smo već u prvom odgovoru istaknuli, Ministarstvo kulture i medija, odnosno njegovi Konzervatorski odjeli nadležni su za izdavanje posebnih uvjeta i smjernica za sve vrste radova na kulturnim dobrima, pa tako i za obnovu štete nastale nakon katastrofalnog potresa 2020. godine. Ni vlasnici ni stanari, niti su stručni ni ovlašteni odlučivati o stanju konstrukcije građevine, a Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije je dokument kojeg izrađuju upravo navedeni stručnjaci. Ministarstvo kulture i medija ima pravo zatražiti dodatno mišljenje stručnjaka s licencom i iskustvom rada na kulturnom dobru.
5. Zašto Ministarstvo kulture, konzervatorski odjel u Sisku, unajmljuje druge i treće strane koji pobijaju originalne elaborate o rušenju a da bi sačuvali što više zgrade iako su stručnjaci rekli da se ne može sačuvati cijela zgrada (nije statički ispravna i nema meh. otpornosti).
Ponavljamo da u donošenju odluka vezanih uz uklanjanje građevina koje predstavljaju opasnost za ljude i imovinu sukladno čl. 25 stavak 6 Zakona o obnovi, a vezano uz izrađene Elaborate za građevine koje su pojedinačno zaštićene ili se nalaze unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, glavnu riječ imaju stručnjaci građevinske struke specijalizirani za kulturna dobra i nosive konstrukcije. Odluke se donose i uz pomoć Međunarodnog stručno-savjetodavnog povjerenstva za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine koje je, u travnju 2021., osnovano na inicijativu i odlukom ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek. I još jednom naglašavamo kako upravo takav, relevantan i iskusan tim stručnjaka procjenjuje o mogućoj razini očuvanja građevina koje su znatno stradale. Uz prioritetno očuvanje sigurnosti ljudi i imovine, odluke se donose isključivo za očuvanje kulturnih dobara, odnosno naših povijesnih jezgri kao čuvanje našeg kulturnog identiteta, te se Ministarstvo kulture i medija protivi bilo kojoj vrsti devastacije koja je i kažnjiva s obzirom da je prema više puta navedenom Zakonu uništenje kulturnog dobra kazneno djelo.
8. Zašto reagiraju tek kad izađu u emisijama kao što su Provjereno?
Potpuno je netočno da se reagira samo po objavama u medijima. U emisiji Provjereno bilo je riječi o konzervatorskim postupanjima na prostoru Sisačko-moslavačke županije vezanu za zgradu „Munjare“ u Sisku. To je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i zato je naglašena obveza vlasnika za održavanje i zaštitu dobra. Vezano za oštećenja na kulturnom dobru nastala nakon potresa, a kako je i u reportaži naznačeno, Konzervatorski odjel u Sisku izdao je odmah nakon potresa mjere zaštite koje je nužno provesti s ciljem zaštite kulturnog dobra, a time i zaštite ljudi i imovine susjednih građevina. Izuzetno je bitno naglasiti kako je provedbom mjere zaštite koje je propisao Konzervatorski odjel, a u srpnju 2021. proveo vlasnik stabilizirano kulturno dobro i uklonjena opasnost za susjedne građevine.
9. Zašto arheolog ima značajnije mišljenje oko statike i mehaničke otpornosti zgrade od stručnjaka statičara koji za tu poziciju mora imati minimalno 5 godina iskustva u toj struci?
Potpisnik svih akata nadležnog tijela potpisuje pročelnica ili pročelnik Konzervatorskog odjela po ovlasti ministrice kulture i medija. Ponavljamo da se te odluke donose na temelju mišljenja interdisciplinarnog tima stručnjaka koji imaju 20 i više godina iskustva rada u struci. Podsjećamo, da na žalost hrvatskim konzervatorima i ostalim stručnjacima koji rade na obnovi kulturnih dobara, ovo nije prvi slučaj stradanja istih. Nakon agresije na Hrvatsku, nakon Domovinskog rata, uspješno su naime obnovljene povijesne jezgre i pojedinačni spomenici naših gradova od Dubrovnika do Vukovara, po istom interdisciplinarnom modelu rada svih relevantnih stručnjaka.
I na kraju podsjetili bismo vas kako je Konzervatorski odjel u Sisku s pročelnicom Ivanom Miletić Čakširan od prvog dana potresa na terenu te u stalnoj komunikaciji sa svim građanima, predstavnicima lokalne samouprave i sa svim javnopravnim tijelima. Izrađene su sve potrebne podloge za zaštitu kulturnih dobara stradalih u potresu od evakuacije pokretne baštine, preko provođenja mjera stabilizacije do zaštite nepokretne baštine. Konzervatorski odjel u Sisku organizira aktivnosti vezane uz sve faze obnove baštine oštećene u potresu na području Sisačko-moslavačke županije. Od 30. 12. 2020. do kolovoza 2021. Konzervatorski odjel u Sisku izdao je više od 500 akata koji se odnose na mjere zaštite kulturnih dobara oštećenih u potresu, djelomično uklanjanje, uklanjanje i mjere stabilizacije pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara ili građevina unutar zaštićenih kulturno povijesnih cjelina, izdao je također i smjernice, mišljenja, posebne uvjete te brojne odgovore na upite stranaka, javnopravnih tijela vezane za potres i obnovu. Za usporedbu, od tih 500tinjak akata, do sada su pristigla dva prigovora, odnosno žalbe na koje je već izdano očitovanje Ministarstva kulture i medija, a u postupku je i izdavanje akata Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu.