Autor:Dejan Kovač
Covid pandemija je samo dodatno produbila spolnu nejednakost na tržištu rada…
Žene su dugo bile nedovoljno zastupljene u akademskim krugovima, čineći samo trećinu redovitih profesora u Sjedinjenim Državama i još manji udio u Europi i Kanadi. Mnoge discipline, uključujući ekonomiju, nedavno su poduzele korake da to promijene.Onda je pandemija COVID-19 sve poremetila.Tatyana Deryugina, Olga Shurchkov i Jenna Stearns istraživale su nerazmjerne učinke poremećaja COVID-19 na znanstvenice.Ispitali su podatke ankete od 19.905 ispitanika s doktorskim titulama, tražeći od njih da procijene prosječan broj sati provedenih na istraživanju i drugim zadacima prije i nakon početka pandemije.
Tamnoplavi stupovi predstavljaju utjecaj na žene, a svijetloplavi su za muškarce. Očito je došlo do nerazmjernog smanjenja vremena istraživanja među akademkinjama u usporedbi s muškarcima, što se ogleda u nerazmjernom povećanju vremena provedenog na brigu o djeci i kućanske poslove. U međuvremenu, nije bilo razlika prema spolu na druge aktivnosti vezane uz posao, kao što je podučavanje, niti velike razlike u smanjenju vremena putovanja na posao, spavanja ili drugih zadataka.
Nalazi naglašavaju kako bi akademske institucije možda trebale preispitati povlastice fakulteta, osobito kada je riječ o poboljšanju pristupa skrbi o djeci.Slične rezultate su pronašle i druge studije, a to je da je “teret” posljednje krize disproporcionalno više pao na žene, što se tiče obavljanja kućanskih poslova i skrbi za djecu.Nema podataka za Hrvatsku, no bilo bi zanimljivo napraviti. Kakve rezultate očekujete?