Autor:Dejan Kovač
Vrijeme je da Hrvatska počne privlačiti mozgove iz susjednih država, a ne samo birače u autobusima u vrijeme izbora. Veliki sam zagovornik razvoja ICT industrije zbog ogromnog potencijala, ali graditi strategiju Hrvatske na ICT industriji bez poznavanja globalnih kretanja nam se može vratiti kao bumerang.
U narednom periodu Njemačka godišnje će trebati oko 500 000 radnika, Irska oko 200 000, Švicarska 50 do 60 000 radnika, itd. itd.Jedan od glavni “okidača” migracija je svakako diferencijal u plaćama. S obzirom na razlike u plaćama od 5 do 10 puta između ICT stručnjaka u zemljama s niskim i visokim dohotkom, procjenjuje se da radnici s tim vještinama u zemljama s niskim dohotkom imaju 33 posto veću vjerojatnost da će migrirati od radnika iz zemalja s visokim dohotkom. Neto odljeva od najmanje 70.000 radnika iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom bilo je svake godine od 2015. do 2019. godine. Znaci cca 350 000 visoko kvalificiranih radnika je u tom periodu otišlo “trbuhom za kruhom” u razvijenije ekonomije. Hrvati dominatno u Irsku, Njemačku i Austriju.
Bez kvalificiranih ljudskih resursa, zemlje će biti ograničene u svojoj sposobnosti primjene moderne podatkovne infrastrukture za postizanje gospodarskih i društvenih učinaka.ICT industrija u Hrvatskoj ako bude čekala smanjenje poreza i dodatna rasterećenja od Hrvatske Vlade naći će se u istoj situaciji kao i turizam – bez radnika. Već postoji određeni deficit u obje, ali produbit će se u budućnosti. Ono što ICT industrija u Hrvatskkoj treba napraviti, osim naravno povećanja plaća:
1. Povećati kooperaciju s fakultetima kroz inkubatora i studentske prakse. Ne samo da će studenti biti bliže najnovijim dostignućima u industriji, već će smanjiti vjerojatnost odlaska ako mladi imaju viziju sebe.
2. Razviti strateški plan s Vladom o otvaranju ICT razvojnih centara uz granicu as BiH i Srbijom. Uskoro ulazimo u Schengen i Hrvatska se treba postaviti kao lider u regiji. Osim domaće radne snage, postoji kontigent radne snage u Srbiji i BiH koji bi se htio preseliti ili čak živjeti uz granicu i putovati na posao. Npr. dok sam radio u Luxembourg, saznah da u petak Lux gubi 25% svoje radne snage, jer svi se vraćaju kući u susjedne države. Svakako da četverodnevni radni tjedan u ICT industriji bi dodatno pomogao u ovome procesu.
To da bi napravili, primarno je potrebno podignuti plaće u ICT sektoru kroz porezna rasterećenja ili investicijske projekte.Ovakav plan ne samo da će oporaviti demografski opustošena područja, već će dovesti i do daljnje integracije ekonomskih odnosa sa našim susjedima. Očigledno je da poljoprivreda i turizam već 30 godina ne privlači nikog dugoročno, pokušajmo sa ICT.