Prabake dobivaju klonirane nasljednike: Lipe Ilirike ostaju za sva vremena!

Autor Antun Petračić  – Foto novinar i Petrinja.hr

Petrinja, 12. 03. 2022. – Stari Petrinjci (i oni koji se takvima osjećaju) uvijek će kazati kako im je naš grad osobit i poseban u lipnju. Tada je, nakon zimsko-proljetnog  vremena, ljeto  u  početku svoga zamaha, a taj mjesec nosi i ime po tradicionalnom hrvatskom stablu lipi, drveća kakvog nimalo ne manjka po Petrinji.

Po njihovu broju, količini i veličini, uz zuj pčela i žutilu medonosnih cvjetova, u lipnju se po velikom prostoru grada širi intenzivan lipov miris. Glede ovog drveta Petrinju volimo predstavljati i zvati Gradom lipa, a stilizirani oblik zelenog lista među uočljivim je turističko-promidžbenim znakovima i u raznim izvedbama suvenir Petrinje.

Lipanjski mirisi osobito se ćute po nasipu Petrinjčice, među dugačkim drvoredima s obje strane naše rječice, a još su intenzivni sa starinskih  grana četiriju preostalih ogromnih, najstarijih i najvrjednijih stabala u petrinjskom parku. Po rubnim alejama Strossmayerovog šetališta to su naše poznate srebrnolisne tzv. Lipe Ilirike, dvije na sjevernoj strani, jedna na istočnoj, a četvrta (i najveća) na jugu. U cijelom tome prostoru zaštićenog spomenika parkovne arhitekture, četiri Ilirke zakonski  su zaštićena stabla, kako i dolikuje takvim starosjediocima flore, svjedocima burne i raznolike povijesti  naraštaja Petrinjaca od  početka 19. stoljeća. Smatra se, naime, da su ove tzv. Lipe Ilirike  zasađene u Napoleonovo vrijeme, tijekom francuske uprave dijela Hrvatske od 1809. do 1813. godine.  

Od tih žilavih „prabaka“, iako su s puno ožiljaka, pa zato učestalih stručnih zahvata za njihovu zaštitu i očuvanje, Petrinji će ostati njihov „podmladak“. Po projektu Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom i suradnje s Gradom Petrinja u tijeku je kloniranje tih zaštićenih petrinjskih lipa, a prvi  uzorak iz ovog projekta (uz dva klona povijesne Gupčeve lipe iz Stubice) darovani su Petrinji.

Uz predaju triju mladica vodstvu Grada, šumarski znanstvenici priložili su i  svjedodžbu  o podrijetlu  srebrno lisne lipe Tilia  tomentosa „znamenitih stabla koja nose povijesnu i estetsku simboliku Grada Petrinje, a nalaze se u gradskom parku, Strossmayerovom šetalištu, koji je od 1969. godine zaštićeni spomenik parkovne arhitekture i upisan u Upisnik prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske… Sadnica je proizvedena vegetativnim razmnožavanjem, a HŠI i Gradu Petrinji ovim  projektom cilj je  očuvanje osebujnosti i bogatstvo petrinjske kulturne i prirodne baštine. Uzgojem sadnica-klonova očuvani su geni petrinjske, lipe Ilirike za sva vremena! – navedeno je u svjedodžbi o podrijetlu ovog  prvog klona i svih ostalih koji će tek uslijediti.

Stručnjaci iz Jastrebarskog, naime, najavili su proizvesti još stotinu sličnih klonova, pa će doista Petrinja raspolagati s prepunim fondom pravih originalnih, izvornih sadnica, genetskog naslijeđa  od „prabaka“ iz našega parka.

Tri darovana klonirana uzorka još krhkih i tankih stabalaca Gupčeve i Petrinjske lipe sada su na čuvanju kod Komunalca  Petrinja, a  tehnička direktorica Nina Panjan ekskluzivno nam kaže kako u dogovoru s gradonačelnicom Magdalenom Komes o vremenu i mjestu u vanjskom ambijentu slijedi sadnja prve stabljike. Tako će početi novo dobro (vjerujemo i uspješno) razdoblje u povijesti kloniranih lipa Ilirika u našem i njihovu Gradu lipa.