Autor: Antun Petračić
Dva Petrinjca iskazala nezadovoljstvo: Suludo bezumlje bilo je rušenje Robne kuće Petrinjke (Davor Salopek), trebamo atomsko sklonište umjesto zatrpanog podruma (Pavao Pavo Pavlović)
U onoj bivšoj državi do 1991. godine svatko zaposlen svojim dinarom iz redovne plaće i uz građevinske i ine potrebite dozvole participirao je izgradnju-uređenje-održavanje-čuvanje i sličnu skrb o atomskim skloništima. Tada su to bili zakonom obvezatni sigurnosni javni objekti po gradovima i u podrumima više stambenih zgrada.
Nekad bilo, sad se spominjalo!
Do 2019. godine u Republici Hrvatskoj vodio se popis 1849 podzemnih protuatomskih bunkera, ali od 2000. godine više ne postoji obveza njihove izgradnje, a 2015. ukinuti su svi pravilnici koji su regulirali njihovo postojanje. Ona ranije sagrađena i još uvijek postojeća atomska skloništa, sada su javna obveza općina-gradova ili vlasnika-sustanara u stambenim zgradama, objašnjava portal zgradonačelnik.hr.
S neprekidnom, već više od mjesec dana ratnom agresijom Rusije na Ukrajinu, svijetom je obišla prijetnja pokretača ove tragedije Vladimira Putina o atomskoj odmazdi. Ljudi cijele naše planete su zabrinuti, jednaku nelagodu osjećaju narodi Europe, a mi u Hrvatskoj znamo da smo manje od 500 zračnih kilometara udaljeni od sadašnjeg ratnog žarišta.
Zato se u mnogih uvukla nelagoda, strah i neizvjesnost, a razbuktala pitanja i zanimanje o općem stanju sigurnosnih podzemlja u slučaju najgoreg. Nigdje nije idealno, ni po svim propisima, a u Petrinji od prije Domovinskog rata izgrađena dva takva namjenska skloništa – ono ispod bivše robne kuće Petrinjke je zatrpano i totalno neupotrebljivo.
Na tome mjestu, na takvo stanje, u središtu našeg grada protekle subote pred podne svojim performansom upozorio je Petrinjac Pavao Pavo Pavlović. Na temeljima nekadašnje Petrinjke stavio je pisane oznake i putokaze prema atomskom skloništu, u reflektirajućem prsluku s porukama za mir i prestanak rata u Ukrajini, pod zaštitnom gas-maskom svrdlom za zemlju „bušio“ beton, metlom razlomljene drške „skupljao“ otpad, a svoj prosvjed okončao ulaskom u uski nezatrpani podrumski prostor sa zadnje strane bivše „Petrinjke“.
Pavao Pavo Pavlović, hrvatski branitelj i nekadašnji uplatitelj prihoda za atomsko sklonište, na temeljima bivše velike trgovačke kuće, a prve srušene nakon katastrofalnog potresa, kao cilj svoje izvedbe naveo je potrebu atomskih skloništa u ovakvo nesigurno i opasno vrijeme. Upozorio je i na nerješavanje devastiranog središta Petrinje.
Na ovaj performans pozvan je dipl. arhitekt Davor Salopek, projektant Robne kuće i Gradske tržnice Petrinje, u čijim su podrumima jedina javna gradska skloništa.
– Nakon rušenja Petrinjke imamo sreću da je dolje ostao prostor za 50 ljudi, dok na Tržnici imamo 150 mjesta. Po meni ovo je moguće sanirati na vrlo jednostavan način. Ispod nas imamo stupove 70×70 cm, grede 70 cm široke, metar visoke, ploču 20 centimetara debelu. Ovdje tenk može doći bez problema. To je moguće upotrijebiti nad tim stupovima, a ima ih 16, možemo izvesti građevinu kakva je srušena i upotrijebiti je za bilo koju svrhu koja treba gradu. Ovdje ispod nekadašnje Petrinjke nalazi se 1000 m2 podruma s dva ulaza koja su zatrpana- izvijestio je D. Salopek.
I ovaj puta je ponovio već više puta svoje izrečeno: u prvim mjesecima nakon potresa nije bilo nikakvih razloga srušiti Robnu kuću. Potres je zgradu okrznuo, bila je najstabilnija u Petrinji. Početak obnove povezao se s rušenjem Robne kuće, čini mu se da je to bio PR Vlade. Cijeli taj zahvat nazvao je suludo bezumlje. Kao najjača zgrada u Petrinji mogla je dobiti novu funkciju, ako ne kao robna kuća, onda nešto drugo, što treba gradu, smatra Davor Salopek.
Nakon ovih subotnjih prijepodnevnih događanja na središnjem Trgu hrvatskih branitelja gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes za Dnevnik RTL je izjavila kako je u ovom trenutku bespredmetno pričati dovođenje u funkciju atomskog skloništa, jer su potrebni milijuni kuna za uklanjanje materijala i privođenja svrsi.
