Umjetna inteligencija (artificial intelligence – AI) je znanstvena disciplina koja istražuje tajne ljudske inteligencije i pokušava „naučiti“ računala da je imitiraju. Čak i danas strojevi uče daleko sporije od djece, točnost im općenito nije visoka, postoje područja u kojima se jako dobri (npr. postavljanje dijagnoze temeljem očitanja medicinske slika, pretvaranje govornog jezika u tekst) i ona u kojima se daleko od savršenstva (npr. mjerenje učinkovitosti ljudskoga rada). Međutim, uz razumijevanje ograničenja i primjenu etičkih normi, umjetna inteligencija nam može biti od velike pomoći u mnogim područjima, pa i u obrazovanju.
Zapravo se umjetna inteligencija danas koristi na mnogim područjima (npr. kućanskim aparatima) pa smo na to navikli i ne primjećujemo je uvijek.
Imamo duboko učenje (deep learning) kada računala raspoznaju lica ili izrađuju vremensku prognozu, ali i vrlo vještu proizvodnju laži (deep fake) kada se AI upotrebljava za „snimanje“ filmova sa slavnim osobama ili političarima u kojima izgleda kao da su govorili ili napravili stvari koje u stvarnosti nisu.
Iako su algoritmi AI-ja poznati već nekoliko desetljeća, tek je u posljednjih nekoliko godina došlo do velike primjene, prije svega zbog velike količine podataka koji se prikupljaju na različitim platformama i jer procesorska snaga računala eksponencijalno raste.
Znanstvenici upozoravaju i na velike probleme sa zaštitom osobnih podataka koji se koriste da se na njima treniraju neuronske mreže ili za “usputne” analize. Nadalje, skup podataka na kojima se treniraju neuronske mreže bitno utječe na rezultate i preporuke koje AI daje. Pa ako se neuronska mreža trenira na podacima u kojima nema žena ili osoba s invaliditetom, to može voditi do vrlo loših preporuka. Jedno od poznatijih primjera je iz 2018. kada je Amazon odustao od upotrebe AI-ja u preporukama za zapošljavanje jer je algoritam sustavno diskriminirao žene.
Drugi primjer je da se su gotovo svi automatski asistenti, zapravo asistentice. Kod nas su popularne Nataše, Đurđe i Barice, a globalno Siri i Alexa. Valjda je ukorijenjeno uvjerenje da su sekretarice žene, a i da ih se treba programirati da poslušno i bez ljutnje odgovaraju i na najgluplja pitanja i najnerazumnije zahtjeve.
Unatoč svemu tome, AI je ovdje i trebamo ga razumno koristiti, jer najbolje rezultate dobivamo kada se čovjek pametno služi „pametnim“ strojem. O umjetnoj inteligenciji i analitikama učenja u obrazovanju ću još malo pisati.
U prilogu su fotografije s Westend kampusa Sveučilišta Goethe ovdje u Frankfurtu, da ne zaboravimo da nije sve u računalima, puno toga još možemo naučiti i iz – knjiga.
Blaženka Divjak