Kad nemate previše domaće proizvodnje kao 🇭🇷 i kad vam je inflacija većinom “uvozna”, dobro je pratiti i cijene proizvođača država iz kojih najviše uvozimo. 🇩🇪 i 🇮🇹 čine oko 30% naše vanjskotrgovinske bilance, a obje države kao i ostatak 🇪🇺, se bore sa inflacijom, ali ono što je ozbiljniji i dugoročniji problem – bore se i sa trenutni porastom cijena proizvođača za 20- do 30%.
Da podsjetimo – Indeksi proizvođačkih cijena u proizvodnji mjere stopu promjene cijena proizvoda koji se prodaju kada napuštaju proizvođača. One isključuju sve poreze, transportne i trgovačke marže koje bi kupac mogao platiti.
Znači one su prva linija obrane od inflacije finalnih/potrošačkih dobara, jer svaka slijedeća firma u nabavnim lancima će samo povećati cijenu finalnog proizvoda.
ECB i FED su svakako zakasnili sa podizanjem kamatnih stopa i sada se cijela priča prebacuje na geopolitičku situaciju, što je parcijalno točno ili bolje rečeno treba razlikovati uzrok, posljedicu i povod.
Objasniti zadnjih 2 godine deflacijskih i inflacijskih kretanja gotovo nemoguće je objasniti u jednom postu, ali nemojmo zaboraviti da smo osim rata i energetske trenutne krize imali:
- Pad agregatne potražnje uslijed lockdowna i pandemije
- Deflatorne pritiske i potop uslužnog sektora
- Prevelike stimuluse koji su došli kao reakcija na 1.
- “Negativne cijene nafte” – 37$ u travnju 2020.
- Još nekoliko lockdowna koji su utjecali na deflatorne pritiske na uslužni sektor, a male inflatorne pritiske na veliki dio proizvodnog sektora. (Sjetimo se panike i manjka toaletnog papira 😁)
- Blokada pomorskog prometa
- Rat u Ukrajini
- Blokada trgovanja naftom
Da se ovo dogodilo u manje 🌍globalnom svijetu, imali bi gori svjetski kolaps nego 1929. Od ovih 8 događaja preveliki stimulusi su najveća greška, jer lako je upumpati novac – teško je stvarati. I to dominatno u high tech gdje ovisite o inovacijama.
Za dežurne teoretičare urota, nije ovo nikakva teorija urota, već su globalni procesi toliko kompleksni da se još prije 15ak godina mogao predvidjeti smjer kretanja ekonomije.
Danas, ni nekoliko programiranih modela umjetne inteligencije ne mogu obuhvatiti kompleksne interakcije 8 milijardi osoba na planeti Zemlji. 🌍
Da smo pogriješili sa prevelikim stimulusima – jesmo, ali sad je puno bitnije ne pretjerati sa dizanjem kamata, da nas se ne baci u novu globalnu recesiju.