U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu do 30. srpnja 2022. godine posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu Božica i konjanici 1 – Kultni sinkretizam Donje Panonije. 

Tko je božica, a tko konjanici uz nju, koje je središnje božanstvo Kulta, a tko štovatelji Kulta, tek su neka od interpretacijskih nedoumica na koje ne postoje definitivni, nedvosmisleni odgovori. Izložba posjetitelju pruža mogućnost da u vidu pisanih komentara ponudi svoje odgovore, poimanje i interpretacijske ideje o ovom Kultu. Komentari i interpretacijske ideje bit će doprinos nadolazećoj izložbi, proširenoj i korisničkim poimanjima dopunjenoj, Božica i konjanici 2.

Izložba Božica i konjanici 1 jest koncept koji briše linearne granice između istraživačkog procesa, oblikovanja izložbe i posredne komunikacije s korisnikom. Izložba ih stapa u jedinstven i nadopunjujuć izložbeno-istraživački proces. Bez pretenzija da se dopadne „svim skupinama posjetitelja“, kao krajnjeg korisnika primarno adresira publiku s izraženim interesom za rimsku religiju i kultove. Njena refleksivnost očituje se u samom konceptu koji nije linearan, ne nudi autorovu interpretaciju koja se posredno komunicira krajnjem korisniku, već krajnjeg korisnika izravno uključuje u izložbeno-istraživačko, na fizičkoj razini kroz izložbeni postav te informacijskoj razini kroz izravnu komunikaciju s autorom. Krajnji korisnik, a to je stručna publika, time je aktivno involvirana u samu izložbu i u sam istraživački proces. 
Istraživanje ne prethodi izložbi, već se na razini autor-korisnik, istraživanje i izložba međusobno nadopunjuju…. do sljedećeg postava, Božica i konjanici 2.

Studijski karakter vezan je za samu temu kojoj nedostaju go tovi zaključci, dok rapidno raste količina raspoložive građe i hipoteza, uz promjenu paradigme. Studijska i refleksivna, ne daje odgovore i konačne zaključke, već postavlja pitanja i traži odgovore. Stoga izložbu koja je istraživanje u tijeku katalog ne prati, jer će ga izložba formirati, a katalog će slijediti.

Demistificira, potpuno ogoljuje istraživački i misaoni proces, posjetitelju plasira i spoznaje, i nedoumice, i metodološki set alata. Korisniku na raspolaganje nudi sve što je na raspolaganju imao autor; stol, računalo, literaturu, same pločice, prostor za bilješke, kabinetsku atmosferu, mjesto za opuštanje i telefon da nazove pa pita. 

Posjetitelja, prijatelja, kolegu, stručnjaka, poziva da sudjelovanjem i aktivnim angažmanom, komentarom, prijedlogom, kritikom, razgovorom i živom interakcijom s autorom ponudi svoje ideju, tumačenje, znanje i razumijevanje ovog kulta u čijem je središtu, naizgled, božica s dva konjanika.

Tema izložbe je rimskodobni sinkretistički kult znan kao Kult podunavskih konjanika. Potpun izostanak ovog fenomena kultne fuzije u pisanim izvorima uz tek rijetke epigrafske naznake, dokaze o njegovom postojanju svodi na spomenike u kamenu, keramici, na gemama te, napose, na olovnim pločicama.

Učestalo i opetovano, na svim se olovnim pločicama, bez iznimke javlja scena stojeće žene nadnaravne veličine odjevene u dugu potpasanu haljinu koju flankiraju dva konjanika.

Začetak pojavnosti i geneza kulta zasigurno leže u 3. st., u jeku kultnog sinkretizma, s izglednim orijentalnim uplivom, bilo posredstvom doseljenika bilo kroz distribuciju ideje kroz kulturološki i konfesionalno heterogenu rimsku vojsku. Aktualnost kulta, izgledno se nastavlja i u 4. st.

Izložbena građa svedena je na regionalno najzastupljenije predmete ovog kulta – olovne pločice. Izložene olovne pločice, gotovo u potpunosti s prostora rimske provincije Donje 
Panonije, predstavljaju cjelokupni ansambl nalaza ovog tipa koje čuvaju hrvatski muzeji u Splitu, Zagrebu, Đakovu, Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu i Vinkovcima. Čini se kako su ovom izložbom prvi put na jednom mjestu sumirane sve olovne pločice iz hrvatskih muzeja. Dodatno, sukus znanja 
o ovoj temi ponuđen je u masivnoj literaturi, također dostupnoj na izložbi, kako u tiskanom tako i u elektronskom obliku.

Govoreći o olovnim pločicama, u središtu proučavanja ove teme jest, tradicionalno, ikonografska analiza s tipološkim određenjem. Nažalost, takav pristup izučavanju teme neće ponuditi jednoznačan odgovor na esencijalna pitanja: Koje je središnje božanstvo kulta? Tko su štovatelji kulta? Kada je kult aktualan? Koja je namjena pločica?

Izložba stoga predlaže istraživačke smjernice, naslanjajući se na recentne metodološke pristupe eminentnih autora, kao što su prostorna zastupljenost nalaza, statistička obrada, društvena kontekstualizacija, distribucija olovnih pločica te ujednačavanje raznih tipologija. U tom duhu, tipološka 
podjela korištena na izložbi nastavlja se na onu Vladimira Malbašića koju prati velik katalog novoobjavljenih nalaza.