Novinar: Antun Petračić
U postojeću zbirku znanstveno-stručnih i sličnih tematsko vezanih povijesno-dokumentarnih pisanih izdanja o petrinjskoj prošlosti, a povezano uz pamćenje i čuvanje u budućnosti, najnovije treba pridodati Toponimi grada „Oj petrinjske uske staze…“ našeg domaćeg autohtonog Petrinjca Želimira Novakovića.
Umirovljeni urarski majstor, s tradicijom jednakog očevog zanata (a i mlađi mu je brat iste struke, također u mirovini) svoju pripadnost i ljubav spram Petrinje sada je potvrdio objavom vrijedne i za svaku pohvalu, a kroz budućnost neizostavne u pamćenju novodolazećih, zbirke opisa, pojašnjenja i objašnjenja u petrinjskom puku odvajkada uvriježenih toponima gradskog okruženja i petrinjske okolice.
-To su mjesta na koja se nekada svakodnevno odlazilo raditi ili uživati u krajoliku, sada su već pomalo prošlost koja se zadržala u sjećanju starijih Petrinjaca i lokacije označene u gruntovnim i katastarskim knjigama našega grada – u predgovoru ovoga pisano-ilustriranog izdanja, kakvog do sada nismo imali u gradskoj povijesnoj periodici, utvrdio je umirovljeni arhivista Ivica Šustić.
Osobnom šetnjom i zapisom posebnosti, zanimljivosti, autentičnosti, priča i legendi, pa i vlastitih životnih uspomena uokrug gradskog oboda Petrinje, putopisac Željko Novaković objašnjava i približava nazive: Čret, Pejina bukva, Zebinac, Čirov brijeg, Mostec, Pleterec, Poloji, Majur, Generalov brijeg, Gaić, Slatina, Šicana, Logorište, Busišće, Krči… i u sadržaj uklopljenu prigradsku Hrastovicu.
Na zadnje 34-35 strance otisnuta je kartografija toga širokog petrinjskog područja, a 12 je obilježenih lokacija.
-U mojim sjećanjima izranjaju slike petrinjske okolice, a zamjećujem da su se promijenili grad, pejzaž i ljudi u njem. Obuzela me želja da u pisanoj formi ostavim trag i navedem imena brežuljaka i područja okoliša koja se danas rijetko koriste. Ove izraze stariji Petrinjci pamte i sa sjetom izgovaraju, a ovi moji zapisi su želja trajnog ne zaborava, da kao vječna ostavština budu u srcima i sjećanjima novim naraštajima – osnovnu namjeru objave Toponima grada pojašnjava Ž. Novaković.
Urednik izdanja Vjekoslav Kušan predstavio je knjigu kao spomenar građanske kulture i vraćanje Petrinje Petrinjcima, a lektorica Božica Vuić, profesorica studenata Učiteljskog fakulteta, preporučila je upravo tom naraštaju mladih upoznavanje s ovom povijesti Petrinje, a šetnjom po Petrinjskim uskim stazama očuvati ih od zaborava.
Sjećanja na Petrinju kakve više nema, osobito tijekom nekadašnjih hladnih jakih i dugih snježnih zima skijanja i sanjkanja po petrinjskim nizbrdicama, „šličuhanja“ po zaleđenim poljima i njivama, ljetnih kupanja uz slapove Petrinjčice i duž obale ljepotice Kupe i druge svoje uspomene, evocirao je Ivica Šustić.
Kako je domaćin predstavljanja svoje knjige iskusan vinogradar iz trsja domaćih sorti oko svoje kuće u (opisanom) predjelu Pejina bukva, a i stalni proizvođač Petrinjskog bermeta, bila je ovo prigoda da inženjerka, profesorica struke u Srednjoj Školi Petrinje Iva Belaić podsjeti kako je na isti ovomjesečni nadnevak, ali 25. siječnja 2006. u njihovoj obrazovnoj ustanovi pokrenuta ideja o laboratoriju za analizu vina, u kojem su deset godina potom obavljani stručni postupci ocjenjivanja godišnjeg uroda vinogradara-vinara petrinjskog vinogorja.
Želimir Novaković je ugostio veliki krug prijatelja, poznanika, znanaca i rodbine u caffe baru nećaka svoje supruge Ružica, s kojom je i otvorio ples, uz glazbu (naravno) Petrinjca Krunoslava Stepinca. A vrsni glazbenik je pak večer domaćih ljudi, između izlaganja govornika-predstavljača svirao i pjevao samo naše stare tradicijske pučke pjesme, naravno i obvezatnu „Oj, petrinjske uske staze“, po kojoj je nazvana knjiga poznatog Petrinjca.
Ovo najnovije, prvo izdanje Ž. Novakovića, već je moguće nabaviti u uredu Turističke zajednice Grada Petrinje.


















