Novinar: Antun Petračić
Prošli tjedan su počeli, a u novom će okončati Dani otvorenih vrata Zrinske gore, udruge za zaštitu prirodnih, povijesnih i kulturnih vrijednosti i gospodarskog razvoja regije Banovine.
Jedan od tematskih dijelova ovog upoznavanja s radom i aktivnostima Udruge Zrinska gora, bilo je i predavanje „Lipa, stablo francusko-hrvatskog prijateljstva“ profesorice francuskog jezika iz Zagreba Davorke Franić, dobitnice građanskog Ordena Francuske akademske palme.
Osnovni sadržaj jednosatne prezentacije zanimljive i neobične teme izronile iz prošlosti, a povezane sa sadašnjom Petrinjom, odnosi se na kratko, ali pamtljivo razdoblje Napoleonove Ilirije, pokrajine Francuza po Hrvatskoj od 1809. do 1813. godine. U tom vremenu Petrinja je (po)ostala značajni Napoleonski grad, s važnim utjecajem na lokalni i širi povijesni, gospodarski, kulturni, prosvjetni i ini život.
U tome četverogodišnjem vladanju našim krajem, Francuzi su, uz ostalo, kraj Kupe sagradili velika skladišta za pretovar robe koja se dovozila-odvozila tada plovnom rijekom, dovršili cestu Petrinja – Kostajnica, pretvorili vojno vježbalište u prima gradski park, po čijem su rubu sadili stabla lipe, od kojih su unatoč čak 210 godina, „žive“ još četiri iz toga doba.
Ovog lipnja, i po imenu u njihovu mjesecu, kao i svih godina od nekada, osobito tri dobro držeća od četiri stabla, obilno su ozelenila i svojim žutim cvatom intenzivno slatkasto i prepoznatljivo zamirisala središte grada. Uz taj ugođaj po Strossmayerovom šetalištu ( godine 1905. imenovanom po đakovačkom biskupu i hrvatskom zaslužniku Josipu Jurju) slična proljetna ugoda u punom zamahu osjeti se još bolje, dalje i dulje po nasipu aleje puno mlađih, ali osnovno ukorijenjenih stabala lipa s obje strane rječice Petrinjčice.
Priču o ovim vremešnim vrijednim povijesnim nasadima iz središta grada (koje zlosretni potres s kraja 2020. nije značajnije naštetio ni ugrozio), ali i općenito o čuvanju uspomena, uz potrebu zadržavanja povijesti i nastavka tradicije ostataka tzv. lipa Ilirika, na predavanju mladim gimnazijalcima Srednje škole Petrinja i (malobrojnim) odraslim osobama pristupačno i zanimljivo, prenijela je prof. Davorka Franić.
Rabila je dva pregledno složena slikovno-tekstualna panoa s prepuno znanih i malo poznatih podataka iz frankofonske povijesti Petrinje, često još nazivane i Gradom lipa, te s „pametne ploče“ pokazala ulomak dokumentarnog televizijskog serijala kojeg je zbog iste teme po Hrvatskoj, a vezano uz Napoleonovo nasljeđe po Petrinji i okolici snimila iz Pariza pristigla ekipa TV5Monde. Ovi prilozi su francuskoj javnosti premijerno pokazani u ožujku ove godine.
Rečena je tako, i pokazana, inicijativa o pridruživanju Petrinje Federaciji Napoleonovih gradova diljem Europe, a svakome od njih 50-tak, koliko ih je sada na toj ruti po 13 država, darovat će se po klon izvorne lipe iz petrinjskog parka, posađene upravo u vrijeme vladanja francuskog cara- osvajača-imperatora.
U suradnji s Gradom Petrinja, ovakve klonove počeo je „proizvoditi“ Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom, a iz početne baze prvih uzoraka, lani u listopadu uz Dan europske baštine, na travnjaku ispred Ekološkog centra Vrata Zrinske gore u Prnjavoru Čuntićkom u banovinsko tlo usađena su dva korijena s mladim stabalcima. Posadili su ih gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes i francuski veleposlanik u Hrvatskog Gael Veyssiere.
Istom prigodom, tada je uz rub sjeverne aleje gradskog parka ponovo postavljena metalna oznaka ispod dobro napredujući mlade lipe, prvotno stavljene sredinom lipnja 2015., u povodu Festivala Francuske u Hrvatskoj, a kasnije otkinute i nestale u noćnim nastupima mladih i obijesnih. Ovo najmlađe stablo dobro napreduje, ali u njegovu prvom susjedstvu na izdisaju je ogoljelo i svojim dobom postojanja „izranjeno“ ogoljelo deblo lipe ilirike od prije 210 godina.
U tome prostoru, inače cjelokupno zaštićenom spomeniku parkovne arhitekture, proglašenog takvim 1969. godine, i starinske lipe zakonski su zaštićena stabla koja treba nastaviti čuvati, paziti, održavati i njegovati. To i čine odgovorni iz sadašnjeg naraštaja ovovremenske Petrinje, s ponosom pokazujući putnicima kroz grad, a osobito Francuzima u prolazu ili namjerno došlim prvenstveno zbog starih tragova sadnje „njihovih lipa“. Ona najveća, gotovo ispod prozora župnog dvora i nadomak crkve sv. Lovre, ima promjer 2,5 metra i opseg od sedam metara, a važan je lik u dokufilmu TV francuskog serijala.
-Svi nasadi i aleje lipa petrinjskih su prirodna vrijednost krajobraza, a posebno sačuvane iz Napoleonovog doba živa su svjedočanstva francuske nazočnosti u Petrinji. U Hrvatskoj su po svojim sličnim sadržajima i dokazanim ostacima s početka 19. stoljeća ovako značajna mjesta još Mali Lošinj, Orebić, Mlina i Klis- rekla je voditeljica predavanja Davorka Franić.
Na ovom kratkom znanstveno-predavačkom skupu još se pobliže doznalo o prastarom praslavenskom značaju i važnosti lipe. Po Europi je rasprostranjena od Španjolske do Kavkaza, u Hrvatskoj su udomaćene tri vrste (bijela ili srebrna (tilia tomentosa), velelisna (tilia platyphyllos) i sitnolisna (tilia cordata), a ove starinske petrinjske su podrijetlom srebrnolisne.
Razgranata krošnja može im dosegnuti i do 30 metara visine, mirisni su cvjetovi intenzivni tijekom tri tjedna lipnja, tada pravi „pašni raj“ za pčele, koje u jednoj košnici mogu proizvesti do 60 kg prvoklasnog zdravog prirodnog meda. Smatra se drvom mira, a deblo je osobito cijenjeno u stolarstvu, rezbarstvu, kolarstvu, izradi instrumenata, cvijet i kora rabe se u medicini, prehrani, zdravstvenoj preventivi…
U organiziranje ovih lipanjskih Dana otvorenih vrata Udruge Zrinska gora uključeni su Učiteljski fakultet, Odsjek u Petrinji, Srednja škola Petrinja, Natura centar SMŽ, EKO centar Vrata Zrinske gore, Turistička zajednica Petrinje i ribolovne udruge… Koordinatori svih događanja ( ujedno predavači iz svojih specijalnosti) su članovi Udruge Matija Bučar i Berislav Ličina, koji su, uz predsjednika Zrinske gore dr. Zdenka Franića i direktoricu TZP Kristina Suppe nazočili predavanju Davorke Franić.
