By Marijan Jozić
Photo by Paul Bill on Unsplash
Prije 150 godina Holandezi su robovima dali slobodu i ukinuli ropstvo. To nije bilo baš tako davno. Da to malo stavimo u perspektivu. U to doba se u Hrvatskoj u Tovarniku rodio AGM (Antun Gustav Matoš). U to doba je August Šenoa objavio prvo poglavlje romana Zlatarovo zlato. A u Rijeci je odigrana prva nogomentna utakmica na području Hrvatske. A negdje oko tog vremena je rođen i Stjepan Radić. Dakle, Hrvati su se bavili sasvim drugim stvarima.
Holandezi su godinama prije toga bili najmoćnija republika na svijetu. Puno su zarađivali jer su prevozili crnce iz Afrike u Ameriku gdje je bila sasvim druga situacija. U Americi su trebali robove da im beru pamuk na plantažama. Holandezi, stari moreplovci, su napravili dobar biznis. U Africi bi natrpali crnce na brod i prevezli ih preko Atlantika da rade u kolonijama u Sjevernoj i Južnoj Americi. Brojke kažu da su Holandezi preprodali pola miliuna robova. U tom biznisu su bili i Englezi koji su prevezli puno više ljudi ali se o tome puno ne priča. Holandezi su imali svoje kolonije u sadašnjem Surinamiu i na holandskim Antilima. Antili su otoci koje zovu ABC otoci jer se zovu Aruba, Bonere i Curacao, dakle ABC. Tamo je još i otok Sveti Martin koji dijele s Francuzima. Holandezi su bili robovlasnici do 1. srpnja 1863. Toga dana prije 150 godina su promijenili zakon i nakon 200 godina robovlasništva su ukinuli ropstvo i dali svojim robovima slobodu.
Danas naravno, više ne živi nitko tko je bio rob. Prošlo je 5 do 6 generacija od ukidanja ropstva i sad nitko nema roba niti je ikada imao. No ima puno ljudi u Holandiji koji su porijeklom iz tih kolonija i sad traže od nas bijelaca da im se ispričamo zbog tog robovlasničkog sistema. Ovdje je sad postala moda da se gradonačelnici ispričavaju, onda ministri i premijer i na kraju čak i holandski kralj. On bi se u stvari, trebao izviniti jer su njegovi preci bili robovlasnici. Neki kao ja se ne izvinjavaju jer nisu su imali roba, a nemaju ga bome ni sada, pa zašto bi se onda izvinjavali? Nije bilo baš ljudski imati roba i izrabljivati ga ali tada su bila druga vremena i zašto bih se ja onda izvinjavao bilo kome zbog toga? Sve je to jeftin način da političari pokažu kako su kao humani.
No priči tu nije kraj. Slijedeća stvar koja se očekuje je da ti ljudi koji su porijeklom iz holandskih kolonija, sada zatraže da im holandska vlada plati odštetu jer su im pra, pra, pra, bake i pra, pra, pra djedovi bili robovi pa su im danas šanse da se obogate male. E upravo o tome se radi. Da se danas prime knjige i završe neku školu šanse bi im bile veće. Problem je u tome da holandska vlada mora od mene uzeti porez da bi plaćali odštetu nekom lijenom potomku roba iz neke kolonije. Na primjer – ja sam došao u Holandiju kad sam imao 24 godine. Dakle, za tih 6 godina (od 18-24 godine) mi jednostavno uzmu 12 % penzije iako imam 43 godine radnog staža i u Holandiji sam plaćao uredno sve poreze. Ja se jednostavno mogu slikati. No, ako je netko iz bivše kolonije došao u Holandiju čak i da mu se radi o 20 godina manje boravka ovdje i da nema niti 10 godina radnog staža, on dobije punu penziju. Oni mene u stvari, diskriminiraju iako se Holandezi hvale da su pravna država i da smo svi isti. Na kraju se ispostavilo da su neki puno više isti nego oni drugi.
Dok smo svi mi fokusirani na to j….o ropstvo od prije 150 godina, izvinjavanja političara i kraljeva, pa onda novčane odštete, nikoga ne zanima da u Aziji, Africi , na Haitiu u tvornicama i na plantažama rade djeca koja šivaju jeftinu odjeću, kopaju na poljima, rade u rudnicima i koja prave NIKE tenisice za nas bogate Europljane. Djeca čak od četvrte godine na dalje budu uzeta u kuću bogatije familije da im besplatno rade kućanske poslove. Ta djeca rade po 10 sati na dan. Ujedinjene nacije su izračunale da sad ima barem 50 milijuna takvih modernih robova. E, da mi uzmu 12% penzije pa da to upotrijebe da poprave život ovim modernim robovima ne bih se bunio. Na žalopst, ništa od toga. Zato je na kraju zaključak kao i uvijek: psi laju, a karavane prolaze. A ti Joziću idi kod Damira Brkića – fotografa iz Gline pa se lijepo slikaj.
Napomena: Stavovi izneseni u članku su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Portala.