Novinar: Antun Petračić
Veliki narodni vođa, osnivač i prvi predsjednik Hrvatske republikanske pučke stranke, političar, književnik, prevoditelj i publicista Stjepan Radić (r. 11. lipnja 1871.) umro je u Zagrebu 8. kolovoza 1928. od posljedica ranjavanja u Beogradu 20. lipnja 1928. u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije.
Na samu 95. godišnjicu njegove smrti izaslanstvo HSS Grada Petrinje na Radićev spomenik u središtu grada položilo je cvjetni ukras i zapaljenu svijeću.
Povjerenik ove stranke za Petrinju Damir Knežić kazao je kako HSS svake godine obilježava dan Radićeve smrti i podsjetio na zadnju političku aktivnost 27. srpnja 1928. kada je vidno narušenog zdravlja od ranjavanja, zadnjim atomima snage, predložio raspuštanje Narodne skupštine, poništenje Vidovdanskog ustava i raspisivanje novih izbora.
– Međutim, vrlo brzo je od teškog ranjavanja preminuo i povodom toga mi smo ovdje na obilježbi toga dana, a izražavamo zahvalnost za sve ono što je napravio i što ćemo mi napraviti slijedeći njegove tekovine. Taj čovjek bio je vizionar i za ono vrijeme nekoliko godina ispred svojih političkih oponenata. Jednostavno, neke stvari o kojima je tada pričao, sanjao i nagađao da će se dogoditi, danas mi živimo uživo nakon puno, puno godina- rekao je Damir Knežić.
Na obljetnicu Radićeve smrti za njegov spomenik u Petrinji opet je cvjetni ukras od svježih raznobojnih ruža, ovog ljeta iz cvjetnjaka svoje kćerke Jasminke, ponovo iz Hrastovice donijela Ljubica Sodić i osobno stavila podno brončanih nogu.
U podnožju ovog spomen obilježja, jednog od simbola Petrinje (prvi puta postavljenog 25. listopada 1936., potom premještenog 1963. u nevidljivost gradskog parka, gdje je miniran u studenome 1991. pa jako oštećeni ostaci poslije Domovinskog rata pronađeni zakopani u Banovini, potom cijeli restauriran u Zagrebu i vraćen na izvorno mjesto u procincu 1999.) HSS-ovci su ovog utorka zatekli još jedan znak poštovanja Stipici Radiću: u tegli s cvijetom obitelj Valenta Tomaševića iz Glinske Poljane ostavila je pisanu poruku: Pozdrav hrvatskog naroda, uvijek ste u srcu!
Taj povijesni spomenik je nadnaravne veličine, u karakterističnoj govorničkoj pozi, lagano podignutih ruku, a osnovni model upravo je u Petrinji od jeseni 1928 do Uskrsa 1929. godine iz naše domaće gline izradila prva hrvatska kiparica Mila Wod. Tada je bio prvi spomenik Stjepana Radića i prvi kojeg je izradila jedna akademska kiparica, u to vrijeme nastavnica na Učiteljskoj školi u Petrinji. O radu i životu ove velike umjetnice upravo je 1. kolovoza ogranak MH kao prvu manifestaciju Lovrenčeva 2023. u Petrinje promovirao knjigu dr. sc. Darije Alujević „Mila Wod – prva hrvatska kiparica“. A opsežna kronologija o petrinjskom Radićevom spomeniku u toj je monografiji objavljena na stranicama 239.-257.
Iz sadašnjeg stanja unutar Hrvatske seljačke strane Grada Petrinje, njen povjerenik Damir Knežić navodi kako upravo traje formiranje nove organizacije, ali će proces potrajati duže i teže.
-Jednostavno, problem su ogranci, neki totalno neaktivni, neki aktivni, ali sada, praktično, krećemo od same nule. Za mene je to vrlo zahtjevna zadaća i mora se realizirati, a sporo ide ovisno o meni, ali i od inertnosti ljudi na terenu. Neprihvatljivo mi je da je najednom članstvo u ograncima od 50-60 ljudi prešlo u neke druge političke opcije. Mislim na Glinsku Poljanu, Farkašić, Križ. Obavio sam razgovore s bivšim članovima HSS-a u Taborištu, ali tvrdnje da jednostavno nema više ljudi koji su skloni HSS-u, meni su neprihvatljive. Osobno ću nastaviti razgovore i vidjeti pravo stanje na terenu, pa se nadam da ću kao čovjek kojem je dano povjerenje uspjeti ustrojiti Gradsku organizaciju, osnažiti je mladim ljudima i nastaviti radom da budemo ozbiljan politički partner, ne samo u Petrinji, nego i šire- zaključio je Damir Knežić.
