Autorica: Tatjana Šaler-Olujić
Evo nas ponovo na starom mjestu, a to je u ovom slučaju obala Bledskog jezera na kojoj smo stajali pogleda uprtog u njegovu plavo-zelenu površinu prije skoro punih godinu dana.
Ovog nas je puta, za razliku od prošlog posjeta, dočekalo prohladno, poluoblačno vrijeme koje je pomalo mirisalo na kišu što je definitivno bio jezičac na vazi odluke da ovog puta preskočimo vožnju pletnom (čamcem) po jezeru i posjetu jedinom slovenskom otoku te da umjesto toga obiđemo Blejski grad (Bledski dvorac). I jedno i drugo, na žalost, ni ovaj put nismo mogli obići zbog kratkoće posjeta, pošto je u planu ovog putovanja bio i posjet Sajmu čokolade u obližnjoj Radovljici.
O samom Bledskom jezeru kao i o Bledskom otoku s crkvom Marijinog Uznesenja podrobnije je bilo riječi u članku ‘Siva pot vodi me’: Subotnja šetnja Slovenijom I. dio – Bled, stoga je red sada se posvetiti Bledskom dvorcu.
Do dvorca se iz Bleda može doći pješice nekom od obilježenih pješačkih staza, ali i biciklom kao i automobilom, pošto se ispod samog grada nalaze dva parkirališta na kojima se naplaćuje parkiranje. Postoji još jedna mogućnost dolaska a to je kočijom s konjskom zapregom, što se treba dogovoriti s kočijašem nekog od fijakera koji imaju svoju postaju na Jezerskoj promenadi u centru Bleda. Fijakeri inače turiste voze i oko cijelog jezera.
Dvorac je izgrađen prije više od 1000 godina na strmoj litici, 130 metara iznad Bledskog jezera. Njegova povijest seže u 1004. godinu kada je njemački kralj Henrik II. darovao imanje Bled briksenskom biskupu Albuinu. U darovnici se ne spominje dvorac stoga se pretpostavlja kako se tada na vrhu litice iznad jezera nalazio toranj okružen zidom. Ali, već u drugoj Henrikovoj darovnici iz 1011. izrijekom se spominje castellum Veldes kao utvrda sagrađena na vrhu stijene. Tijekom srednjeg vijeka utvrdi su dograđene kule, sagrađen je i obrambeni zid te opkop ispunjen vodom preko kojeg je vodio podizni most. Briksenski biskupi nisu nikad obitavali u dvorcu već su njime i imanjem u njihovo ime upravljali minestarijalni plemići i kastelani, da bi ga 1371. dali u zakup Konradu von Kreighu. Obitelj Kreigh će upravljati dvorcem sve do velike seljačke bune u Sloveniji. Nakon njih zakupnik postaje junak iz ratova s Turcima Herbard VIII Auersperg Turjaški.
Bledski je dvorac 1509. bio teško oštećen u potresu, a iz njega je pobjegla cijela posada u strahu da će se on čitav srušiti u jezero. Trebalo je 60 godina da se ponovo obnovi a velike zasluge za to pripadaju upravo Herbardu Auerspergu. On je također bio pristaša protestantizma i zaštitnik protestanata te je u vrijeme njegovog zakupništva Bledski dvorac postao centar protestantizma. Bio je prijatelj s čuvenim protestantskim reformatorom i autorom prvih knjiga tiskanih na slovenskom jeziku Primožem Trubarom koji je 1561. boravio u dvorcu. No, zbog svojih će uvjerenja Auersperg 1574. morati napustiti Bled.
Briksenski biskupi odustaju od davanja u zakup i ponovo preuzimaju direktnu upravu nad dvorcem i imanjem te će preko svojih upravitelja gospodariti njime sve do 1803. godine kada dvorac biva nacionaliziran. U međuvremenu je dvorac stradao u požaru uslijed udara groma i u snažnom potresu iz 1690. godine, poslije kojeg je bio obnovljen čime je dobio današnji izgled. Briksenska biskupija ponovo 1838. dolazi u posjed Bledskog dvorca i imanja ali poslije ukidanja kmetstva dvorac više nije mogla održavati te ga 10 godina poslije prodaje vlasniku željezare Jesenice Viktoru Ruardu. Ovaj će dvorac i imanje (koje je također uspio kupiti) poslije prodati veletrgovcu Adolfu Muhru, da bi 1918. u posjed došao hotelijer Ivan Kenda koji je želio dvorac pretvoriti u hotel. No, bankrotirao je pa je dvorac postao predmet ovrhe i počinje njegovo propadanje. Tek poslije 2. svjetskog rata dvorac je temeljito obnovljen i prilagođen za turističke obilaske, a posljednja obnova napravljena je 2008. godine.
U dvorcu se nalazi muzej u kojem je predstavljena povijest ovog kraja i dvorca te galerija Stolp u kojoj se priređuju likovne izložbe a u vrijeme našeg posjeta bila je u njoj postavljena izložba uskrsnih vezova članica udruge Vida Blejska. Tu je i soba poznatog švicarskog iscjelitelja Arnolda Riklija koji je u drugoj polovini 19. st. djelovao na Bledu, kao i dvorska tiskara s replikom Gutenbergova tiskarskog stroja. Nezaobilazan je svakako posjet gotičkoj kapeli posvećenoj biskupima sv. Albuinu i sv. Ingenuinu oslikanoj freskama među kojima jedna prikazuje njemačkog kralja Henrika II. a druga njegovu suprugu Kunigundu. Kapela je ponovo posvećena 2014. godine i danas se u njoj održavaju vjenčanja za koja je dvorac postao omiljeno mjesto.
Osim toga, u dvorcu se nalaze butik Grajski čebelnjak koji u ponudi ima proizvode od meda i suvenire, vinski podrum s ponudom slovenskih vina, restoran Blejski grad i kafić Grajska kavarna s čije terase se pruža prekrasan pogled na jezero i okolicu.
Dvorac je za posjete od travnja do listopada otvoren od 8 do 20 sati, a u zimskom periodu od 8 do 18 sati.
Cijena ulaznica:
- Odrasli 17,00 EUR
- Studenti 11,00 EUR
- Djeca 7,00 EUR
Popusti, grupe od 10 i više posjetitelja:
- Odrasli 14,00 EUR
- Studenti 9,50 EUR
- Djeca od 4 do 14 godina 6,00 EUR
