Novinar Antun Petračić
Česma, vrelo, zdenac, đeram, slavina, pipa, bunar, curak, čatrnja, kladenac, gusterna (gustijerna, gustirna), točak (kao točiti) ….ovakvi i još drugi nazivi i imena, učestali su sinonimi za ukorijenjeno u narodu prepoznavanje uređaja, sprava, sustava, načina i oblika istjecanja, curenja, izlijevanja, protjecanja… dovoljno vode za rast prirode, a pitke zdrave za živote ljudi i životinja.
Ovakva tema zdenaca i bunara ključnog je mjesta u zajedničkom prigodnom informativno-povijesnom projektu Grada Petrinje, Turističke zajednice i Udruge Zrinska gora aktualnim prikazom graditeljskog umijeća i očuvanja bogate kulturne i arhitektonske baštine petrinjskog kraja.
Uz obilježavanje 30 godina Dana europske baštine u Hrvatskoj koncem rujna-početka listopada, i u Petrinji je pripremljeno tematsko svjedočenje posebnim predavanjem i postavom foto- izložbe, a daleko više prošireno i opsežnije raščlanjeno virtualnim prikazom „Zdenci života petrinjskog kraja“.
Organizatori iz Petrinje naumili su, navode u svome zbirnom hrvatskom vodiču za Dane EU baštine „ kroz autorske fotografije, nacrte i zapise prikazati raznolike oblike zdenaca i bunara, njihovu arhitekturu, tradicijsku tehniku gradnje i ulogu u vodoopskrbi, poljoprivredi i društvenom životu grada Petrinje i okolnih sela te obnove nakon potresa“.
Uz to dodatno „obradit će se raznolikost vodene flore i faune povezane sa seoskim bunarima, čime izložba promiče razumijevanje zdenaca i bunara kao zrcala kulturnih i gospodarskih promjena te važnosti njihova očuvanja kao dijela identiteta petrinjskog prostora“.
Na takvoj sadržajnoj ideji, otvorena je izložba uz povezana izlaganja organizatora, svako pojedinačno originalno i zanimljivo, s usmjerenjem pozornosti na tradiciju, povijest i daleku prošlost.
Članica Udruge Zrinska gora Davorka Franić, među inim, iz vlastitog iskustva sela Klinac, gdje im je obiteljsko imanje, izravna je svjedokinja uglavnom presušivanja bunara u potresu prije pet godina.
– Kako se može vidjeti na većini izloženih slika, sada uglavnom služe kao ukras i vrijednim seoskim domaćicama da ih ukrase cvijećem – kazala je.
Profesor biologije Mato Bučar, veliki znalac ove teme i promicatelj očuvanja baštine Banovine i u njoj rodnog mu grada Petrinje, u svom je izlaganju povezao bogatstvo međusobne povezanosti flore i faune, iznoseći niz zanimljivosti i pojedinosti malo poznatih široj javnosti
-Rijeke i jezera na Banovini nastali su oko 15 milijuna godina kada su se povlačili mora i oceani, a kod nas se izmjenjivali Badensko, Sarmatsko i Panonsko more. Oni su ostavili svoje tragove, morske i slatkovodne okamine, što je trag početaka rijeka, izvora i potoka. Dovoljno je zakoračiti u Petrinjčicu u kojoj živi nekoliko vrsta izuzetno starih ribica, na pr. “Zlatni vijun“ ili Paklara, koja je živi fosil, nije se mijenjala 200 milijuna godina. Biologija dokazuje da su Petrinjčica, ali i rječice Sunja, Utina, Žirovac, Glina i druge, vrlo stare rijeke, njihovi izvori u dalekoj, dalekoj prošlosti- naveo je M. Bučar.
U ime Udruge Zrinska gora i na ovom je skupu apelirao za službeno proglašenje kompleksa Zrinska gora Parkom prirode u Republici Hrvatskoj, s čime se oteglo predugo.
–Naše ribice već 13 i više godina čekaju Božju milost. Iako su nijeme, njihove priče i sudbina barem su opisane u kapitalnoj knjizi Ribe, paklare i rakovi Banovine- kazao je Mato Bučar.
O svemu ovome svoje je imao reći i predsjednik udruge Zdenko Franić, posebno vođenjem i opisivanjem obilno pripremljene i sadržajno bogate virtualne izložbe Zdenci života petrinjskog kraja. -Takva će živjeti daleko dulje i više, nego ova s fotografijama postavljena u suterenu Hrvatskog doma s trajanjem do 17. listopada. Virtualna digitalna stalna izložba dostupna je na www.klinac.eu/zdenci, a za nju je neprekidno otvoren pristup novim podacima koji se vezani uz izvore, bunare, zdence, česme i vrela petrinjskog kraja i šire. Takve svoje priloge mogu pojedinci poslati elektroničkom poštom na franic@klinac.eu ili matija.bucar@ufzg ili franic@franic.info- pozvao je Zdenko Franić.
