Danas pravoslavni vjernici slave najtužniji kršćanski praznik, dan kada je Isus Krist razapet na krstu, Veliki petak.
Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vreme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen stol ispred oltara koji predstavlja Kristov grob iznosi platno sa prikazom polaganja Isusa u grob koje se zove plaštanica. Svećenici iznose plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja Kristovu sahranu. Plaštanicu vjernici cjelivaju a ponegdje postoji običaj da se vjernici nakon cjelivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je postavljena moleći se Bogu, što bi im trebalo donijeti sreću.
U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem dijelova evanđelja o događajima u dane stradanja. Prema predanju zapisanom u evanđeljima, Isus Nazarećanin, car Judejski, umro je na krstu u “šesti čas dana” i zavjese jerusalimskog hrama precijepile su se na pola, sunce se pomračilo i sva zvona su popucala. Zato u pravoslavnim crkvama na Veliki petak ne zvone zvona, već se bogosluženja najavljuju drvenim klepalima, a konopi zvona se povežu da ne bi netko slučajno pozvonio.
Uz Veliki petak su vezani brojni običaji koji se mogu od kraja do kraja dosta razlikovati. Tako se veruje da će djevojka koja na današnji dan ukrade cvijeće iz crkvene porte i stavi ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža; da onog ko danas opere kosu cijele slijedeće godine neće boliti glava; kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i svo zlo iz kuće. Žene ovoga dana ne smiju uzimati iglu u ruke, da im na rukama ne bi izbili plikovi. Običaj je, iako to nije izrjekom zabranjeno, da se na taj dan ne sahranjuju pokojnici, kako se ne bi uznemiravala zemlja u koju je položen Isus.
Na Veliki petak se bojaju jaja. Prvo jaje se oboji u crvenu boju koja simbolizira Kristovu krv i ono je „čuvarkuća“, smatra se zaštitnikom kuće i često se čuva do slijedećeg Uskrsa. Postoji i drugo objašnjenje za bojanje jaja, naime najčešće se jaja bojaju u crveno i plavo gdje crvena simbolizira Kristovu božansku a plava ljudsku prirodu.
Postoji više priča o tome zašto se za Uskrs boje jaja. Prema jednoj Marija Magdalena Mironosica došavši u Rim poklonila je crveno obojano jaje rimskom caru Tiberiju poručivši mu da je Krist uskrsnuo, a druga varijanta te legende pripovijeda kako je Marija Magdalena pozdravila cara rekavši: “Krist je uskrsnuo.” Tiberije je odgovorio: “Krist nije uskrsnuo više nego što je to jaje crveno”, gestikulirajući prema jajetu koje je bilo na njegovu stolu (ili ga je držala Marija). Čim je car to rekao jaje je postalo crveno!
Druga priča kaže da je Marija Magdalena tri dana nakon Isusovog raspeća posjetila njegov grob te da je tom prilikom nosila korpu sa kuhanim jajima koje je namjeravala podijeliti ženama koje tuguju. Kada je došla do groba, kamen sa ulaza u grobnicu bio je pomaknut, a grob prazan. U tom trenutku su jaja u korpi promijenila boju u crvenu.
Postoji i priča kako je Bogorodica, tijekom Isusovog raspeća na Veliki petak, kod sebe imala kuhana jaja na koja je kapnula krv sa Isusovih rana, koja je jaja obojila u crveno, a u drugoj verziji istog predanja stoji kako je Marija moleći vojnike da ne budu okrutni prema njenom sinu, poklonila svakom od njih po jaje, a njene su suze padajući na jaja obojala ih u crvenu boju.
Veliki petak je dan strogog posta i danas se ne sluša muzika. Jede se samo posna hrana, a ponegdje je običaj da se čitav dan do navečer ništa ne jede i ne pije. No, postoji još jedno vjerovanje vezano uz piće na Veliki petak, naime stari ljudi kažu: „Koliko kapi crnog vina se na ovaj dan popije, toliko se kapi krvi dobije“.
