Ususret premijeri Vještice iz Salema, Arthura Millera, u režiji Olivera Frljića, ZKM uz redovnu tribinu Čitanje kazališta organizira i tribinu s Udrugom Domino.
U suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih, Udruga Domino 11.5. ponedjeljak, u 17:00 sati / foyer ZKM-a, organizira prvi u seriji od tri razgovora redatelja Olivera Frljića s novim vješticama iz Slovenije, Poljske i Njemačke. Prva gošća zagrebačkih razgovora bit će slovenska umjetnica Maja Smrekar.
Ulaz slobodan – uz preuzimanje ulaznice na blagajni.
Oliver Frljić u razgovoru s Majom Smrekar, jednom od najpoznatijih slovenskih umjetnica na temu:
‘K-9_topology: Hibridna familija’
Rad Maje Smrekar kritički propituje antropocentrizam i tjelesnu autonomiju, često uključujući neljudske vrste kao ravnopravne sudionike umjetničkog procesa.
Iako međunarodno priznata i višestruko nagrađivana, njezin rad K-9_topology: Hibridna familija prošle je godine nezakonito iskorišten od strane Slovenske demokratske stranke tijekom referendumske kampanje za mirovinsku reformu umjetnika. Korištenjem vizualnih elemenata iz tog rada u političke svrhe umjetnički je projekt reduciran na provokativni simbol, čime je instrumentaliziran u svrhu političke mobilizacije i diskreditacije umjetničkog rada. Umjetnica je zbog toga pokrenula sudski postupak zbog povrede autorskih prava, čime je ovaj slučaj otvorio šira pitanja zaštite umjetničkog rada u politički polariziranom prostoru.
Više o sugovornici:
Maja Smrekar (1978., Slovenija) diplomirala je na Odsjeku za kiparstvo te stekla magisterij na Odsjeku za video na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani. Njezin rad istražuje teme pripadnosti, identiteta, obitelji i utjecaja neoliberalnih politika, spajajući umjetničko istraživanje s područjima poput ekologije, biotehnologije, umjetne inteligencije i robotike.
Kroz interdisciplinarni pristup realizira projekte u medijima skulpture, performansa, instalacije, videa i hibridne umjetnosti, baveći se pitanjima ekofeminizma, posthumanizma i međuvrsnih odnosa.
Izlagala je na više od 70 izložbi u institucijama poput MAXXI u Rimu, ZKM Karlsruhe, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, BOZAR-a u Bruxellesu i Kunsthausa u Beču i Bregenzu, kao i u okviru platforme L’internationale. Sudjelovala je na međunarodnim festivalima poput Ars Electronica i Transmediale te surađivala s brojnim umjetničkim i znanstvenim institucijama, uključujući Sveučilište u Ljubljani i Humboldtovo sveučilište u Berlinu.
Dobitnica je niza nagrada, među kojima se ističu Prix Ars Electronica Golden Nica (2017.) i Nagrada Prešernova sklada (2018.), kao i Oton Župančič nagrada (2021.). Njezin rad uključen je u međunarodne zbirke i predstavljen u dokumentarnim i teorijskim publikacijama. Predavala je na više europskih i međunarodnih institucija, a od 2023. djeluje kao docentica na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani. Živi i radi u Ljubljani.
Više o seriji razgovora „Narativi i patetika političkog populizma“:
Udruga Domino, u suradnji s Oliverom Frljićem, najavljuje seriju od tri razgovora tijekom svibnja i srpnja, koji će otvoriti pitanje umjetničkih i društveno angažiranih praksi u takvom okruženju. O načinima na koje danas funkcioniraju mehanizmi represije i instrumentalizacije umjetnosti u trima različitim političkim kontekstima — slovenskom, njemačkom i poljskom — govorit će tri autorice: Maja Smrekar, Gabriela Seith i Małgorzata Kaźmierczak. Njihov rad obuhvaća teme od eko-feminizma, trans- i posthumanizma do pitanja cenzure i političkog nasilja.
Serija razgovora nastoji otvoriti prostor za razmjenu iskustava te analizu strategija otpora i solidarnosti u okolnostima sve snažnijih političkih pritisaka na autonomiju umjetničkog rada. Razgovori su dio Dominove serije od osam javnih događanja pod nazivom “Narativi i patetika političkog populizma“. Serijom razgovora, performansa, intervencija u javni prostor i instalacija, kontekstualizirat će se sve izravnije dnevnopolitičke napade na cjelinu sektora kulture, a posebno su usmjereni na nezavisnu kulturu.
Tragovi vješto forsiranih narativa koji snažno polariziraju društvo ostaju u kolektivnom javnom prostoru vidljivi još dugo nakon što se političke karijere izgrađene na takvom patetičnom populizmu neminovno potroše i netragom izgube.
Sve izraženiji oblici umjetničke cenzure, koji se pojavljuju u kontekstu novih geopolitičkih sukoba, političkih pregrupiranja i klimatskih promjena, kao i ubrzanog razvoja tehnologija društvenog nadzora, često su praćeni smanjenjem javnog financiranja umjetničkih praksi koje kritički reflektiraju socijalnu stvarnost.
Takvim „kulturnim” politikama nerijetko asistira uporaba sudskog i represivnog aparata kao instrumenta uklanjanja kritičkih glasova iz javnog prostora, dok manipulativno korištenje umjetničkih djela u političkim kampanjama predstavlja još jedan od načina diskreditacije umjetnika.
Program se realizira uz podršku Alliance for Socially Engaged Arts.
