Prije ljetne pauze, Zagrebačko kazalište mladih donosi VELIKO FINALE: U lipnju pogledajte uspješnice ove i protekle sezone, za koje ulaznice možete kupiti po cijeni od 7,5 eura.
Publika ima priliku ponovo (ili prvi put) pogledati tri naslova koja su obilježila ZKM-ov repertoar:
- Max Mischa i ofenziva Tet – 2. i 3. lipnja
- Jezik kopačke – 16. i 17. lipnja
- Logor / Golgota – 19. i 20. lipnja
- Jednočinka – 25. i 26. lipnja
Ulaznice su dostupne na blagajni kazališta i online putem ZKM-ovog webshopa.
NAPOMENA: Ulaznice kupljene u sklopu akcije VELIKO FINALE U LIPNJU nije moguće vratiti niti zamijeniti.
ZKM UGOŠĆUJE U LIPNJU:
SOLARIS DVA
Redatelj: Borut Šeparović
Kazalište “licem u lice” s filmom Andreja Tarkovskog i njegovim digitalnim dvojnikom
Kazališni projekt koji istražuje odnos filma, kazališta i digitalne tehnologije nastao u koprodukciji INK Pula i Montažstroja.
Polazeći od romana Stanisława Lema i kultnog filma Andreja Tarkovskog (1972.), SOLARIS DVA premješta Solaris u vrijeme generativne umjetne inteligencije i beskonačnog oblaka podataka. Pozornica postaje laboratorij percepcije: pred publikom se istodobno odvijaju živa izvedba, arhivski film i njihova računalno generirana varijanta – prostor u kojem se preispituje što danas još prepoznajemo kao istinito, kad se vizualni dokazi mogu krivotvoriti jednako lako kao i svakodnevni sadržaji na mrežama.
APOKALIPSA RADNIKA
Redatelj: Dino Mustafić
Na marginama ili ples po rubu…
Svake noći četrdesetogodišnja Maria da Graça sreće sv. Petra na vratima raja. Svakoga dana ona riba podove u stanu gospodina Ferreire i trpi njegove ispade požude i njegove pokušaje da joj “oplemeni duh”. Kad se vrati kući, ako zatekne muža Augusta juhu mu začini s malo varikine, taman dovoljno da mu zagorča život prije plovidbe, a da ga ne ubije. Kućni budžet podebljava kao profesionalna narikača odlazeći na bdjenja s prijateljicom Quitériom. Rijeka muškaraca koja je tekla kroz Quitériin stančić naposljetku je naplavila zlatni oblutak, mladog ukrajinskog imigranta Andrija, s kojim je seks životinjski strastven, a razgovor nemoguć.
Predstava je namijenjena publici starijoj od 16 godina.
ROMANTIKA
Redateljica: Emõke Kiss-Végh
Koprodukcija Kazališta István Örkény i skupine Dollár Papa Gyermekei
Kada više nema načina dalje, kada ne možemo podnijeti sami sebe, kada nam se čak i svijet čini nedovoljnim, a i mi sami nedostatnima za svijet, tada počinjemo razgovarati. Barem u ovoj predstavi. Šestero ljudi dijeli posebnu privatnu večer za koju ni sami ne znaju kako će završiti. Zašto su došli? Jer im je dosadno. Vjeruju da ovdje neće biti pravila ponašanja, straha ni očekivanja. A možda ni samoće.
NAPOMENA:
Predstava sadrži golotinju te fizičko i verbalno nasilje, što nekim gledateljima može biti uznemirujuće. Zbog upotrebe snažnih zvučnih efekata ne preporučujemo dolazak trudnicama i osobama s elektrostimulatorom srca.
GARDEROBIJER
Redatelj: Paolo Magelli
Baveći se večnim temama međuljudskih odnosa u pozorištu, u prostoru istovremene razmene najintimnijih pojedinosti i surove činjenice postojanja jasne hijerahije u javnom poslu ovisnom o uspehu pojedinca, Harvud nas suočava sa onim graničnim situacijama u kojima se taština i njeno preterano ispoljavanje ili pomalo licemerno zatomljavanje dotiču krupne savremene i svevremene teme dominacije i potčinjenosti, jarko prisutne i bolno vidljive u globalnoj svakodnevici današnjeg društva. Tajna uspeha ovog komada počiva u obilju humora koji nije tek začin dramskim situacijama, nego sama suština života u pozorištu, ali i svojevrsnog „pozorišta u životu“. Ratne okolnosti i stalno prisustvo Šekspirove senke nad rukavcima pozorišne radnje, čine „Garderobera“ ne samo odom teatru, nego ovu priču uzdižu na nivo egzistencijalne istine o ljudskoj trošnosti.
(JDP)
PRECARIOUS MOVES
Antisezona
Koreograf: Michael Turinsky
U ovoj se predstavi Michael Turinsky bavi praksom otpora kroz koreografske geste, oblikujući koreo-političku estetiku.
U središtu izvedbe, koja je podjednako biografska i konceptualna, propitivanje je vlastitih osobnih, kao i urgentnih kolektivnih potreba i nužnosti u pogledu mobilnosti i mobilizacije. Uključujući iskustvo invaliditeta u svojoj jedinstvenosti, Turinsky se povezuje s konceptom “crip time”, u pobuni protiv imperativa integracije tijela s invaliditetom ili bilo kojeg drugog tijela u sustavne režime mobilnosti i mobilizacije postojećih hegemonijskih kultura, ne zanemarujući pritom ni vlastite ni kolektivne stvarne i stoga također ambivalentne potrebe između brzine i/ili sporosti.
