Novinar: Antun Petračić
U polovici smo mjeseca rujna i u danima intenzivnog obilježavanja Dana sjećanja 1991.-2026. na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu Grada Petrinje te posebno na razaranje grada i okupaciju u rujnu 1991.
Središnja manifestacija tih spomena za trajno sjećanje i vječni ne zaborav, održana je ove srijede 16. rujna, na isti nadnevak onog ponedjeljka u rujna 1991. najtežeg i najstrašnijeg u povijesti ovog grada i kraja.
Iz ondašnje kasarne Vasilj Gačeša u jugoistočnoj periferiji Petrinje oružana sila tzv. JNA i pridruženih pobunjenih Srba drugi put u tome rujnu svom snagom oružja, mržnje i neprijateljstva napali su grad i okolicu. Glavni im je cilj bilo uništenje Petrinje i hrvatskog stanovništvo, a za to ratno zločinstvo do sada nije nitko odgovarao. Iz srbočetničke kasarne su njihovi minobacački, tenkovski i pješački napadi razarali stari hrvatski grad, borbeno djelovali na Češko Selo, Drenčinu, Mošćenicu i susjedno Pračno.
Upadom u tvornicu Gavrilović nastala je opasnost od zapaljenja i eksplozije 87 tona amonijaka, radnici i civili odvođeni su u zatočeništvo kasarne Petrinje i logor u Glini, vatrogascima iz Zagreba nije dozvoljen prelazak Kupe za gašenje požara po gradu i u Gavriloviću… Toga dana u bolnicu u Sisak dovezeno je 40-tak ranjenih građana i branitelja, a napadači na Petrinju počinitelji su strašnog zločina strijeljanjem 17 branitelja kod Vile Gavrilović i oko Nove bolnice, te drugim mjestima. Poslije VRO Oluja locirane su masovne grobnice i obavljene prve u Hrvatskoj ekshumacije i identifikacije poginulih branitelja.
Takva sveta mjesta iz povijesti ovog grada po ovogodišnjem rujanskom programu Dana sjećanja 1991.-2026. obiđena su, uz molitvu i sućut rodbine i suboraca.
U srijedu 16. rujna sjećanje na žrtve Domovinskog rata Grada Petrinje počelo je u Župnoj crkvi sv. Lovre svetom misom zadušnicom za 598 poginulih i još uvijek 78 nestalih osoba, s obraćanjem Bogu za duhovni mir više od 12.000 djece, mladih i odraslih tada protjeranih iz spaljenih kuća, uništenih ulica, kvartova, naselja i sela, četiri godine provedenih u progonstvu i posebnog života izvan svojega i svoga…
I ovaj puta je ponovljeno i potvrđeno: nametnuto ratno vrijeme sa svim događajima, patnjama, traumama, tragedijama, gubicima i nesrećama ne smije se zaboraviti, o Domovinskom ratu treba zadržati trajni spomen, njegovu veličinu, značaj i vrijednost prenositi s naraštaja na naraštaj, što se i čini u Gradu Petrinji.
To se konkretno doživjelo, vidjelo i osjetilo na središnjoj komemoraciji Dana sjećanja 2026., kojoj su se pridružili učenici viših razreda seoskih osnovnih škola Ivan Goran Kovačić iz Gora i OŠ Jabukovac, a iz Petrinje osnovnih škola Mate Lovraka i Dragutina Tadijanovića.
Mjestu komemoracije kod spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima na Senjaku, najbliži su bili Lovreki iz tzv. Treće gradske škole. Koloni sjećanja pridošloj iz grada nakon svete mise zadušnice,140 osnovaca, njihovih nastavnika i školskog osoblja, priključilo se deset metarskom hrvatskom zastavom, vlasništvu njihove škole Prvi puta ovako javno i na posebnoj svečanosti u rukama su je nosili i za svečanosti vidljivom i velikom držali Danijel, Lovro, Josip, Martina, Noa, David, Noa, Mihaela, Mia, Ana, Gota, Leona, Mona, Amina, Isabel, Petra…
Malo kasnije ove srijede, u sličnom komemoriranju 16 rujna, izložbu ratnih dokumenata o postrojbama grada Petrinje u obrani i oslobađanju svoga grada i zavičaja razgledali su učenici Tadijine škole. U Galeriji 12. domobranske pukovnije Petrinja u prostorijama Udruge ratnih veterana-veterana Domovinskog rata Grada Petrinje, ovi osnovci bili su ujedno najmlađi prvi posjetitelji novootvorene Sobe sjećanja- heroji ne umiru!
Ovu specijaliziranu izložbu o ratnom djelovanju Zbora narodne garde, 74. i 80. samostalnog petrinjskog bataljuna, 162 brigade HV Zrin i 12. domobranske pukovnije Petrinje postavio je i otvorio tajnik Udruge RVVDR Zvonimir Martinović- Mika.
Na istom mjestu o značaju uključivanja mladih u ne zaborav Domovinskog rata govorili su predsjednik ove udruge Zlatko Iskrić i gosti svečanosti. Zamjenica gradonačelnice Petrinje Tea Rambovsek Aleksić je potvrdila kako se istina o žrtvama neće zaboraviti, a Marija Valešić, pročelnica Županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje naglasila:
-Kada govorimo o Danima sjećanja, moramo biti svjesni činjenice da iza svake slike, imena, spomenika, stoji čovjek i obitelj čiji su životi nakon i tijekom Domovinskog rata neizmjerno i zauvijek promijenjeni. Njihova bol nije prestala protekom vremena i zato naša zahvalnost ne smije biti prigodna, ona mora biti trajna.
Izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Hrvatskog sabora, general pukovnik u miru, državni tajnik u MORH-u Drago Matanović podsjetio je na posljedice bestijalnog napada na Petrinju i tragedije rujna 1991. te pozvao na trajno sjećanje uz dostojne uvjete.
-Ova povijest ovdje na zidu, zaslužuje bolji prostor u Petrinji. Ja vas molim i tražim u ime svih branitelja, da osigurate bolji prostor u središtu grada, primjereniji vremenu u kojima smo stvarali državu, koja je neupitna i stvorena na krvlju hrvatskih branitelja i civila, žrtava Petrinje i svih naših suboraca koji su došli iz cijele Hrvatske braniti Petrinju- rekao je D. Matanović. Slično je kazao i glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra branitelja Tome Medveda.
