13.6 C
Petrinja
Tuesday, November 17, 2026
spot_img

U Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen projekt ArchKRiver: Arheologija doline rijeke Kupe u kasno brončano i željezno doba

U Arheološkom muzeju u Zagrebu u utorak, 17. studenoga 2026. godine, predstavljen je znanstvenoistraživački projekt „Arheologija doline rijeke Kupe / Kolpe u kasno brončano i željezno doba” (ArchKRiver), koji će kroz interdisciplinarnu i međunarodnu suradnju istražiti arheološku baštinu doline rijeke Kupe, s posebnim naglaskom na razdoblje od kasnoga brončanog do mlađega željeznog doba.

Nakon pozdrava ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr. sc. Ivana Radmana -Livaje, dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar, iz Instituta za arheologiju, dala je kratak pregled dosadašnjih istraživanja i postojeće literature naglasivši kako će upravo istraživanje duž toka rijeke Kupe, kao jedne cjeline, i na području Slovenije i Hrvatske može dati rezultate koji će dati odgovore na pitanja koja su otvorila istraživanja u prošlosti. Dr. sc. Ivan Drnić, voditelj projekta iz Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavio je četiri ključna arheološka nalazišta: Dugu Goru, Ozalj, Gornje Pokupje i Sisak koji će se istraživati tijekom projekta. Lucija Grahek iz Inštituta za arheologijo Znanstvenoraziskovalnog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU), voditeljica projekta sa slovenske strane, nakon predstavljanja istraživanja koja će se realizirati zaključila: “Kupa /Kolpa nije granica pretpovijesnih zajednica. Ona je prostor kretanja, kontakata i razmjene.”

Projekt ArchKRiver započeo je 8. prosinca 2025. godine, a provodit će se do 7. prosinca 2028. godine. Financira ga Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) u iznosu od 109.000 eura, a voditelj projekta je Ivan Drnić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Kupa kao važan pretpovijesni komunikacijski pravac

Dolina rijeke Kupe, koja se proteže od izvora u Nacionalnom parku Risnjak do njezina ušća u Savu, obuhvaća 296 kilometara riječnoga toka. Zajedno sa svojim pritocima predstavlja jedinstvenu prirodnu i kulturnu cjelinu koja je tijekom pretpovijesti imala važnu ulogu u povezivanju zajednica jugoistočnih Alpa, južne Panonije i zapadnog Balkana. Budući da Kupa na dijelu svojega toka čini državnu granicu između Hrvatske i Slovenije, njezina arheološka baština dosad je često istraživana unutar nacionalnih okvira.

Projekt ArchKRiver nastoji nadići takva ograničenja te uspostaviti integrirani prekogranični istraživački pristup zajedničkoj arheološkoj baštini. U središtu istraživanja nalaze se zajednice koje su tijekom 1. tisućljeća pr. Kr. živjele uz rijeku Kupu, u razdoblju obilježenom velikim kulturnim i društvenim promjenama. Posebna će se pozornost posvetiti odnosima lokalnih zajednica s velikim kulturnim fenomenima srednje Europe, ponajprije halštatskom i latenskom kulturom, kao i procesima regionalizacije materijalne kulture te očuvanju lokalnih kulturnih posebnosti.

Četiri arheološka nalazišta na hrvatskoj strani Kupe

Istraživanja na hrvatskoj strani obuhvatit će četiri ključna arheološka nalazišta: Dugu Goru, Ozalj, Gornje Pokupje i Sisak.

U Dugoj Gori istraživanja će se usmjeriti na reviziju i znanstvenu obradu arheološke građe prikupljene tijekom ranijih istraživanja grobnih humaka, topografski pregled lokaliteta te analizu LiDAR snimaka visoke rezolucije. Nalazište je posebno važno za razumijevanje utjecaja japodske kulture na zajednice kasnoga brončanog i željeznog doba u ovom području.

Ozalj, smješten na strateški važnom prijelazu između doline Kupe i Bele krajine, predstavlja važno područje za proučavanje komunikacijskih veza prema Dolenjskoj i jugoistočnim Alpama. Projektom će se postojeći arheološki podaci nadopuniti rezultatima novih istraživanja i analizama LiDAR podataka, s posebnim osvrtom na groblje s urnama iz kasnoga brončanog doba, grobne humke iz starijega željeznog doba i naseobinske ostatke na položaju Staroga grada Ozlja.

U Gornjem Pokupju, na ušću Dobre u Kupu, istraživanja će obuhvatiti geofizičke preglede, magnetometriju, analizu LiDAR podataka i nova arheološka iskopavanja. Dosadašnja istraživanja Arheološkog muzeja u Zagrebu otkrila su strukture i nalaze iz mlađega željeznog doba, a lokalitet predstavlja zasad jedino poznato utvrđeno nizinsko naselje u dolini Kupe i okolnom području.

Posebno mjesto u projektu zauzima Sisak, odnosno područje antičke Segestike/Siscije, koje je od 6. stoljeća pr. Kr. do rimskog osvajanja krajem 1. stoljeća pr. Kr. bilo važno komunikacijsko i proizvodno središte južne Panonije. Dosadašnja istraživanja Arheološkog muzeja u Zagrebu na položaju Pogorelac, provedena u razdoblju od 2012. do 2026. godine, pružila su značajne spoznaje o željeznodobnom naselju i njegovoj ulozi u trgovačkim i komunikacijskim mrežama koje su povezivale Panoniju i Podunavlje s jugoistočnim Alpama i zapadnim Balkanom. U okviru projekta planirana su daljnja iskopavanja, analiza arheoloških nalaza, prostorne i kontekstualne analize te izrada precizne kronologije lokaliteta primjenom radiokarbonskog datiranja.

Prekogranična suradnja za razumijevanje zajedničke baštine

Važan doprinos projekta ArchKRiver predstavlja suradnja hrvatskih i slovenskih znanstvenika, kojom se nastoji povezati dosadašnje spoznaje i istraživačke rezultate s obiju strana današnje državne granice. Projekt okuplja međunarodnu istraživačku skupinu koju, uz voditelja Ivana Drnića, čine Daria Ložnjak Dizdar (Institut za arheologiju), Ana Đukić (Arheološki muzej u Zagrebu), Miroslav Razum (Zavičajni muzej Ozalj), Kelly Reed (Oxford Brookes University), Emily Zavodny (University of Central Florida), Zoran Čučković (Université Clermont Auvergne) i Konstantinos Prokopios Trimmis (Aristotle University of Thessaloniki / Australian Archaeological Institute at Athens), uz Luciju Grahek kao voditeljicu projekta sa slovenske strane.

Takav pristup omogućit će cjelovitije razumijevanje pretpovijesnih zajednica i krajolika doline Kupe, njihovih međusobnih odnosa te veza sa širim europskim prostorom. Istodobno predstavlja važan primjer prekogranične znanstvene suradnje i mogući model za buduća arheološka istraživanja područja čija kulturna baština nadilazi suvremene državne granice.

Među planiranim rezultatima projekta ističu se znanstvene publikacije i zajednička izložba posvećena ključnim arheološkim nalazima iz kasnoga brončanog i željeznog doba Pokuplja. Njima će se rezultati istraživanja predstaviti znanstvenoj i široj javnosti te dodatno istaknuti arheološka i kulturna vrijednost doline Kupe kao prostora susreta, komunikacije i kulturnih prožimanja tijekom pretpovijesti.

Related Articles

Stay Connected

0FansLike
0FollowersFollow
0SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

Latest Articles