Ova je godina počela zbilja žestoko. Tek je prošlo mjesec dana, a već je bilo nekoliko zrakoplovnih nesreća. Evo malo statistike iz proteklih nekoliko godina, koje obuhvaćaju sve nesreće na globalnoj razini. U 2025. već ima više nesreća nego u cijeloj 2023. godini, a tek smo zakoračili u novu godinu.
| Godina | Broj mrtvih | Broj nesreća |
| 2020 | 463 | 90 |
| 2021 | 414 | 113 |
| 2022 | 357 | 100 |
| 2023 | 229 | 82 |
| 2024 | 416 | 30 |
| 2025* | 266 | 5 |
Najgora godina svakako je bila 1972., kada su poginule čak 3.346 osobe u 344 zrakoplovne nesreće. Te godine zrakoplovi su padali alarmantnom učestalošću – u prosjeku, svaki dan pao bi po jedan avion. Najmanje nesreća zabilježeno je prošle godine (30), dok je najmanje žrtava bilo 2023. godine.
Svaka od tih nesreća izuzetno je složena i nikada ne postoji samo jedan uzrok. Obično se radi o kombinaciji nekoliko faktora koji se u određenom trenutku poklope i dovedu do tragedije. Nakon svake nesreće slijedi istraga koja u pravilu, traje oko godinu dana. Rezultat istrage je izvještaj koji opisuje nesreću, analizira faktore koji su do nje doveli i donosi preporuke za poboljšanja kako se slična nesreća ne bi ponovila. No, tada tek počinje pravi posao – potrebno je uvesti promjene, bilo kroz nove procedure ili tehnička poboljšanja. Tek kada se sve te mjere implementiraju, možemo biti gotovo sigurni da se ista nesreća više neće dogoditi. Međutim, uvijek postoji rizik od nesreće uzrokovane nekim drugim faktorom.
Uglavnom, zaključak istraga često je isti – nesreća se dogodila zbog ljudskog faktora. To znači da je čovjek napravio pogrešku u proceduri, dizajnu, održavanju, izboru materijala ili nekom drugom segmentu.
Trenutno su novine pune priče o nesreći u Južnoj Koreji, gdje je zrakoplov naletio na jato ptica, zbog čega su mu otkazali motori. Avion je tada sletio bez stajnog trapa i udario u betonski zid na kraju piste. Istraga je još uvijek u tijeku jer ima mnogo nepoznanica. Javnost je zaprepaštena činjenicom da su Koreanci na kraj piste postavili zid od armiranog betona – da ga nije bilo, barem polovica od 176 putnika mogla bi preživjeti.
Dok o tome raspravljamo, dogodila se nova nesreća – sudarili su se avion i helikopter u Washingtonu, pri čemu je poginulo 67 ljudi. Sada se svi pitaju kako je moguće da pilot helikoptera nije vidio zrakoplov ispred sebe. Kontrolor letenja ga je upozorio na nadolazeći avion i čak ga pitao vidi li ga. Pilot je odgovorio potvrdno, no unatoč tome došlo je do sudara, a oba su se letjelice srušile u rijeku Potomac.
Potomac je ime indijanskog podrijetla. Rijeka se nalazi između Pentagona i Bijele kuće, a uz njezinu obalu smješten je nacionalni aerodrom, koji je vrlo blizu središta Washingtona. Drugi, međunarodni aerodrom, nalazi se 50 kilometara sjeverozapadno. Nesreća se dogodila na visini od 120 metara, a sada američke vlasti tragaju za tijelima poginulih i nadaju se da će pronaći crne kutije kako bi analizirali posljednje trenutke leta. No, vojni helikopteri nemaju crne kutije, što će dodatno otežati istragu. Postoji i snimka sudara koja je već objavljena na internetu, a s obzirom na to da je riječ o velikoj senzaciji, mreže su preplavljene teorijama i špekulacijama o mogućim uzrocima nesreće.
Mjesto nesreće udaljeno je svega nekoliko kilometara od Bijele kuće. Možda su Donald i Melania još bili budni kada se nesreća dogodila, oko 21 sat. Teško je povjerovati da su već u to doba otišli na spavanje – pogotovo Donald, za kojeg se zna da spava vrlo malo. No, njegova supruga iz Slovenije vjerojatno treba više sna kako bi ujutro izgledala odmorno i svježe.
I tako, ozbiljna priča završava digresijom, pa ću se ovdje zaustaviti. Ovo je, ipak, ozbiljna nesreća. Brine me što tisuće inženjera neumorno rade na poboljšanju sigurnosti zračnog prometa, a početak godine ne donosi optimizam. Letenje zrakoplovom daleko je sigurnije od vožnje automobilom, ali ipak, uznemirujuće je kada zrakoplovi počnu padati. Za kraj, pitate se koje je najsigurnije prijevozno sredstvo? Lift, naravno!
By Marijan Jozić
