Novinar: Antun Petračić
Cijeli ovaj mjesec u Petrinji će trajati Dani sjećanja 1991. – 2025. na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu Grada Petrinje te stradanje grada u rujnu 1991.
Krvavo i tragično, četiri godine dugo ratno zlo s ljudskom mržnjom i silnim vojnim oružjem napadnuta Petrinja i okupiran zavičaj, počelo je 2. rujna 1991.
Toga ponedjeljka prije 34. godine Petrinja je preživjela jedno od najtežih razaranja u svojoj povijesti i nikada neće zaboraviti taj dan, kao ni ono što je uslijedilo u krvavom rušilačkom uništavajućem rujnu, sve vrijeme srbočetničke okupacije, do oslobođenja 6. kolovoza 1995. u slavnoj Vojno redarstvenog operaciji Oluja.
2. rujna 1991. odmah iza podneva Petrinja je raketirana iz zrakoplova tzv. JNA, a tijekom sunčanog poslijepodneva i sve do predvečerja pobunjeni Srbi, paravojne formacije i ondašnja JNA otvoreno su nasrnuli na gradsko i prigradsko područje. Iz tadašnje kasarne Vasilj Gačeša na grad je ispaljivano stotine granata, zasuti su Hrastovica i Budičina, a ulaskom neprijateljskih tenkova u povijesno središte grada vođene su ulične borbe, zapaljene kuće, razarani Dječji vrtić, crkva sv. Lovre, Srednja škola, Općinski sud, bolnica, gospodarski objekti Slavijatransa, Gavrilovića, tvornice obuće…
Nakon takvog prvog divljanja pobunjenih Srba materijalna šteta procijenjena je na više od 4,5 milijuna eura, uništeno je i oštećeno oko 300 objekata, kuća, stanova i lokala, poginuli su pripadnik ZNG Nikola Lokner, iz MUP-a Andrija Rokić i civil Stjepan Bučar. Toga dana u bolnicu u Sisak dovezena su tri ranjena pripadnika ZNG i 11 civila.
Jednako u nizu slično oružano, rušilačko, smišljeno, dehumano, nečovječno, neprijateljsko divljaštvo JNA i pobunjenih pomagača po Petrinji i okolici ponovljeni su 16. i 21. rujna 1991.
U takvim tragičnim danima za preživljavanje Hrvata iz Petrinje i s Banovine u zbjegovima iz svojih sela i naselja, životnu važnost i značaj predstavljala je Skela spasa preko rijeke Kupe između Nebojana i Letovanića. Tijekom najžešće agresije prevezla je više tisuća civila na sigurnu lijevu stranu Kupe, a koristili su je i pripadni vojske i policije, 2.A brigade, 36. inženjersko-pontonske bojne Dabrovi Sisak, Zbora narodne garde Petrinje i Policijske postaje – ratna policija Petrinja u obrani toga slobodnog dijela Petrinje, tzv. Nebojanskog džepa.
Ovakva jedinstvena riječna prometna poveznica, s pravom nazvana Skela spasa, u aktivnoj namijeni bila je od 2.rujna do 2. listopada 1991. kada su sisački Dabrovi izgradili privremeni pontonski most, korišten dalje cijelo vrijeme Domovinskog rata.
Uz bivše pristanište na desnoj obali Kupe s nebojanske strane, obnovljena skela izvorni je spomenik Domovinskog rat i ovdje ispred nje prvom manifestacijom počeli su ovomjesečni Dani sjećanja Petrinje 1991.- 2025. Simbolično preko Kupe u čamcima na riječni pijesak hrvatsku zastavu donio je dragovoljac Ivica Pavlović, pripadnik 2. gardijske brigade HV Grom i njegovi prijatelji čuvari uspomena Domovinskog rata u odorama hrvatskih postrojbi iz toga vremena Ivan Radanović, Gabrijel Kokanović i Mario Vuić iz Nebojana, glavni pokretač cijelog projekta obnove uspomene na skelu iz 1991.
„Spomenik Skele spasa realizirao je svojom upornošću i ustrajnošću Mario Vuić, mještanin sela Nebojan, uz pomoć nekolicine dobrih ljudi“ navodi važna info ploča uz ovaj spomenik.
Našu zastavu na stijeg podigao je Slavko Novačić, pripadnik Ratne policije Petrinja i sudionik u pripremi skele za povezivanje Nebojana i Letovanića.
Na palubi ovog plovila za podsjećanje i upozoravanje „Da se nikada ne zaboravi“ svetu misu zahvalnicu i zadušnicu za poginule skelare-branitelje Ivana Čauševića, Vladu Čavka i Nikolu Kovačevića i sve hrvatske ratne žrtve predvodio je don Paško Glasnović, rektor svetišta Majke Naših Stradanja i župnik u Gori, uz Vjekoslava Uvalića, trajnog đakona i dušobrižnika hrvatskih branitelja.
Podno glavnog križa brojna izaslanstva položila su vijence, a na ovom povijesnom mjestu obratili su se Darko Dumbović, predsjednik podružnice UDVDR Petrinje, zamjenik sisačko-moslavačkog župana Mihael Jurić, državni tajnik u MORH-u Drago Matanović i saborska zastupnica, gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes. Dani sjećanja na rujan 1991. sada će se intenzivno u Petrinji obilježavati nizom spomen, komemorativnih, misnih i inih prigodnih manifestacija podsjećanja, počasti i ne zaborava.
