Novinar: Antun Petračić
Fotografije: A.P. i Sisačka biskupija
Sada će ovakva opstati stotinu idućih godina! Ma, još duže! Sigurna je od svakoga potresa! Prema proživljenom, ne daj Bože nove slične ljudske zloće!
Sve ovo i još mnogo drugog sličnog optimističnog, poticajnog i dobroga čulo se ove nedjelje 20. rujna 2026. od župljana Hrastovice i gostiju o njihovoj poslije potresno temeljito obnovljenoj i građevinski učvršćenoj župnoj crkvi sv. Bartola.
Na samom smiraju ljeta Gospodnjeg 2026., dva dana do ulaska u jesen, velikim crkvenim slavljem i masovnim odzivom vjernika sa sviju strana, uz izvrsnu zahtjevnu organizaciju i usklađenost brojnih dionika uključenih u povijesno slavlje, sisački biskup mons. Vlado Košić predvodio je crkvenu svečanost posvete glavne crkve za Hrastovicu i susjedna mjesta Cepeliš, Taborište, Gornju i Donju Budičinu…
Župna crkva Svetog Bartola bila je podignuta na mjestu starije drvene kapele, a građena je od 1840. do 1843.. Pred Domovinski rat je renovirana i uređena s novom fasadom, a u srpskoj agresiji u kolovozu 1991. potpuno srušena i uklonjen joj je svaki trag. Nakon Domovinskog rata na istom mjestu na uzvisini u središtu Hrastovice sagrađeno je novo svetište istovjetnog oblika. Posvetio ga je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, 21. rujna 2003. godine, ali je u katastrofalnom potresu 29. prosinca 2020. crkva teško oštećena, zbog čega su joj u zahtjevnoj sanaciji ojačani temelji i sanirana druga oštećenja. Projekt takve obnove izradila je tvrtka Studio Arhing d.o.o., a glavni projektant bio je Juraj Pojatina. Radove je izvela tvrtka GME elektrotehnika i građenje d.o.o., dok je novi oltar i ambon (propovjedaonicu) izradio akademski kipar Ivan Kujundžić. Radovi su financirani sredstvima Sisačke biskupije, vjernika župe i drugih dobročinitelja.
U obredu posvete, biskup Vlado Košić je podsjetio na dvanaest križeva po zidovima crkve koji predstavljaju apostole, među kojima je i sv. Bartol, te na značenje pomazanja oltara i zidova kao znaka prisutnosti Duha Svetoga.
Nakon popričesne molitve, mons. Nedjeljko Pintarić pročitao je osvrt likovne kritičarke Lilijane Domić o novom oltaru i ambonu, a okupljenima se obratio i njihov autor akademski kipar Ivan Kujundžić.
Istaknuo je kako su oblikovani univerzalnim kršćanskim i kristološkim simbolima povezanima s lokalnom poviješću, ponajprije sa sv. Kvirinom, ranokršćanskim mučenikom i biskupom Siscije. Motiv vode, mlinskoga kamena i križa u umjetničkom rješenju povezuje Kvirinovu muku s preobraženjem patnje u pobjedu i svetost. Također je naveo kako je u bijelom mramoru izražena poruka opstojnosti, vjere i novoga života, naglasio kako obnovljena crkva svjedoči da razaranja, mržnja i potres nemaju posljednju riječ te je poželio da ovakva crkva bude trajno mjesto vjerničkog susreta, nadahnuća i nade.
Na samom kraju obratio se i župnik fra Mate Bašić a uz zahvalu svima zaslužnima koji su na bilo koji način pridonijeli obnovi crkve i pripravi poslije misnog slavlja podsjetio je kako crkva nije obnovljena za biskupa ili župnika, nego za narod, poručivši vjernicima i pozvao ih: „Ovo je vaš dom“.
Na tome povijesnom hrastovačkom slavlju pjesmom je animiralo Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj“ iz Petrinje pod vodstvom maestra Josipa degl’ Ivellia, izvođenjem 20-tak skladbi više autora (među kojima i samog zborovođe) od ulazne U Dom ćemo Gospodnji, do Tebe Boga hvalimo i završne himne Lijepa naša Domovino!
Uoči slavljeničke svete mise kroz središnji dio Hrastovice, od župnog dvora do novo sanirane crkve, prolazila je svečana procesija uz župljane, predstavnike državne, županijske i gradske vlasti, branitelja, policajaca, vatrogasaca, udruga i društava sa svojim barjacima i u povijesnim odorama, gosti-prijatelji iz Njemačke i dr.
Među svećenicima su u koncelebraciji bili domaći župnik fra Mate Bašić, mons. Nedjeljko Pintarić, rektor trsatskog svetišta fra Dragan Grizelj, kancelar Janko Lulić, rektor sisačke bazilike sv. Kvirina Robert Jakica, petrinjski župnici Filip Šabalja i Damir Ceković te umirovljeni bivši župnik u Hrvatskom Čuntiću fra Petar Žagar. Nazočio je i poveći broj budućih svećenika, sada bogoslova u Zagrebu, a među njima na školovanju za Božje pastire, a boravkom u Sisačkoj biskupiji, dva bogoslova iz afričke države Benin. Nakon crkvenog obreda, svi sudionici su nastavili slavljenje u Domu Stjepana Radića i oko njega, a kao glavni obrok poslužen je vol od 517 kilograma težine, tijekom prethodne noći i prijepodneva ispečen na ražnju u blizini crkve zaštitnika, sv. Bartola.
