Novinar: Antun Petračić
U svojoj dugoj povijesti, još od začetka u 16. stoljeću iz one drvene osmanlijske tvrđe na utoku Petrinjčice u Kupu, tzv. nova Petrinja nije doživjela takvu tešku i stravičnu sudbinu kao u rujnu 1991. godine.
Povampireno srpstvo, u težnji svoje svekolike dominacije, nemilosrdno je provodilo bolesnu i nakaradnu ideju: cijela Banovina i s njom Petrinja njihovo su povijesno nasljedno pravo na vladanje i gospodarenje. Takva politika zamišljena i poticana iz Beograda, a ostvarivana preko JNA i uz njih pristalih domicilnih Banijaca srpskih korijena, svu tragediju i stradanje iskazala je agresijom i ratnim zločinima u Domovinskom ratu.
Nametanje neprirodnog smišljenog velikosrpstva u Petrinji i okolici počelo je oružano, na silu tenkova i snagu oružja, odmah na početku Domovinskog rata već u rujnu 1991. godine. Vojni udari na grad i napadi na njene stanovnike redali su se žestoko, kobno i ubojito, a posebno tragičan bio je ponedjeljak 16. rujan 1991.
Iz tadašnje Kasarne JNA Vasilj Gaćeša neprijatelj je od prijepodneva granatirao grad i najbliža naselja Brest Pokupski i Mošćenicu, projektili su padali po tvornici Finel, tenkovi su usmjereni prema Češkom Selu i Drenčini, njihovo pješaštvo razvuklo se po gradu… U tvornici Gavrilović pogođeno je spremište sa 87 tona amonijaka čime je cijelom gradu zaprijetila katastrofalna eksplozija. Svi dijelovi Petrinje nemilosrdno su razarani, rušeni, uništavani i zatirani, a ljudi ubijani. Zarobljeni civili odvođeni su u kasarnu i kasnije zatvor u Glinu.
Toga dana u bolnicu Sisak prevezeno je 40-tak ranjenih gardista i građana, a ratni zločin i najveća tragedija dogodili su se na hrvatskim obrambenim položajima kod Nove bolnice i Vile Gavrilović. 17 pripadnika MUP-a i Zbora narodne garde je zarobljeno i na mjestu strijeljano, a ova masovna grobnica prva je u Hrvatskoj ekshumirana odmah poslije pobijede u VRO Oluja.
Po razmjeri razaranja i broju žrtava u odnosu na broj stanovnika, Petrinja je odmah nakon Vukovara, najteže stradali grad u Domovinskom ratu. Na području našeg grada poginulo je, ubijeno i nestalo 598 osoba, još se uvijek traga za 78 osoba, više od 12.000 ljudi na preduge četiri godine bilo je prognano iz svojih domova.
Na svu takvu strahotu rujna 1991. i kasnijeg ratnog vremena, mi u Petrinji podsjećamo se redovito Danima sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve te razaranje našeg grada u rujnu 1991.
Središnja svečanost ove memorija održana je ovog utorka, na 34. obljetnicu teškog i tragičnog, nikada zaboravljenog 16. rujna 1991.
U župnoj crkvi sv. Lovre misu zadušnicu za sve poginule i nestale Petrinjce i ostale hrvatske branitelje i civile Domovinskog rata predvodio je sisački biskup mons. Vlado Košić, a kroz grad prema predjelu Senjaku pješačila Kolona sjećanja.
Na spomenik pukovnika Predraga Matanovića i suboraca brojna izaslanstva položila su vijence i svijeće, a pročitana imena svih 598 poginulih i umrlih branitelja i civila Grada Petrinje. Riječi molitve Bogu za njihove duše uputio je vikar župe sv. Lovre vlč. Filip Šabalja.
U tome dijelu komemoracije sudjelovali su članovi obitelji poginulih i umrlih branitelja i civila Grada Petrinje, kao i predstavnici udruga branitelja, te Hrvatskog sabora, ministarstava hrvatskih branitelja, i obrane, Sisačko moslavačke županije, gradova Petrinje i Siska, općine Sunja, Vijeća bošnjačke nacionalne manjine i političkih stranaka, ali i mladi naraštaj, budućnost Petrinje, 150 učenika viših razreda iz obližnje OŠ Mate Lovraka
U spomen na 16. rujan 1991., a potom i višegodišnju uspješnu obranu sa slavnim okončanjem Domovinskog rata, razgledana je izložba Dani sjećanja, postavljena u dvorani 12. petrinjske domobranske pukovnije kod Udruge ratni veterani, veterani Domovinskog rata Grada Petrinje.
Na godišnjicu dana tragedije i ujedno podsjećanja na konačnu pobjedu i punu slobodu, s obvezom da se žrtve nikada ne zaborave, a Petrinja gradi kao mjesto dostojanstvenog života, podsjetila je zamjenica gradonačelnice Petrinje Tea Rambovsek- Aleksić.
U ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane obratio se izaslanik Damir Vidaković, voditelj Područnog odjela za poslove obrane Sisak. Potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda zastupao je brigadir Željko Kalić, a kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora istupio Mihael Jurić, zamjenik župana Sisačko-moslavačkog.
Pokraj vojnog šatora na prijeratnom željezničkom kolodvoru objed iz kotlenke i vruće uštipke na goste i branitelje-osloboditelje Petrinje i Banovine, već petu godinu uzastopce, još od početka pomaganja nakon razornog potresa, pripremili su prijatelji iz povezane Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Slunja, Cetingrada i Rakovice.
Uoči 16. rujna tradicionalno su za sjećanje i ne zaborav obiđene masovne grobnice sa spomenikom Slomljene golubice kod Vike Gavrilović i Nove bolnice, u Taborištu, na polju Marinka i groblju sv. Benedikt, a još će se slična počast odati i u Glinskoj Poljani. Do kraja ovog rujna s više novih spomen programa i manifestacija nastavit će se obilježba Dana sjećanja 1991.-2025. na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu grada Petrinje te razaranje ovog grada u rujnu 1991.
