O Petrinji i njenoj povijesti ispričane su brojne legende, a među njima svojom se dirljivom pričom o ljubavi, požrtvovnosti i hrabrosti ističe ona o Cvijeti Brestovskoj.
Prema legendi, Cvijeta Brestovska bila je kći zapovjednika tvrđavice Brest, Pavla Brestovskog koji je u hrvatskoj povijesti ostao poznat i upamćen po riječima „Budi u prvom redu pošten, onda – bio ne bio plemić, zaslužan si član ljudskoga roda, plemenština bez poštenja ne vrijedi ništa!“
U jeku turskih provala, 1574. godine, kada su i ban i austrijski car uskrativši vojnu pomoć praktično okrenuli leđa narodu ovoga kraja i kada su se s kršćanske strane već čuli pozivi za predaju Turcima, Cvijeta je vatrenim govorom podsjetila kako se vjera otaca i ime hrvatsko ne smije zatirati ni zatajivati i motivirala ljude da uzmu oružje i zajedno brane svoja ognjišta. Ona je prva uzela mač u ruke i zajedno sa svojim voljenim Jurajem Reufertom stala u obranu svoje domovine.
Vele da je na Petrovo 1580. sam Ferhad-beg, u nakani da osvoji ovaj kraj, došao pod Brest s brojnom vojskom. Usprkos herojskog otpora branitelja tvrđava pada, a njeni branitelji predvođeni Pavlom Brestovskim pogibaju. Među poginulima su i Juraj Reufert i Cvijeta. Kažu da je poginula s mačem u ruci, a pretpostavlja da se njezin grob nalazi u blizini kapelice sv. Barbare u Brestu.
Junačka smrt Cvijete i brestovskih branitelja neće ostati bez rezultata. Nošeni duhom naše Jeanne d’Arc, samo 13 godina poslije njene pogibije branitelji Siska će u čuvenoj bitci nanijeti Turcima težak poraz, koji je značio i konačno opadanje njihove moći kao i dolazak boljih vremena za narod ovog kraja.
Legenda o hrabroj djevoci, Cvijeti Brestovskoj, našla je svoje mjesto i u umjetnosti. 1905. godine Zvonimir Pužar objavio je svoju pripovijetku „Cvijeta Brestovska ili krv za krv“, koja je poslije uprizorena i na kazališnim daskama.
Na temelju Pužareve pripovijetka nastao je i scenski prikaz „Legenda o Cvijeti Brestovskoj“ koji će sutra navečer, 8. kolovoza u 21 sat, biti izveden na Gradskom kupalištu u Petrinji.
Scenarij prikaza potpisuje Ivanka Držaj, a produkciju i režiju Vesna Brebrić i Ivanka Držaj.
