15 C
Petrinja
Thursday, May 23, 2024
spot_img

Veliki petak

Autor: Aleksandar Olujić

Danas vjernici većine pravoslavnih crkava slave Veliki petak.

Iako je većina država istočnog pravoslavlja prihvatila gregorijanski kao službeni kalendar, Pravoslavna crkva, kao zajednica (koinonia) autokefalnih i autonomnih crkava u liturgijskom, dogmatskom i kanonskom jedinstvu, uz neke iznimke (Finska pravoslavna crkva, Bugarska Patrijaršija…) nije prihvatila isti. U pravoslavnim crkvama danas su uglavnom u uporabi julijanski kalendar kao i revidirani julijanski kalendar (novi kalendar). Potonji, kojeg zovu i Milankovićev kalendar po njegovom autoru, geofizičaru i astronomu Milutinu Milankoviću, je 1923. godine na svepravoslavnom Kongresu u Carigradu, a na prijedlog Vaseljenskog patrijarha Carigrada Meletija Metaksakisa, prihvaćen od jednog dijela pravoslavnih crkava. Crkve koje su prihvatile ovaj kalendar tako slave Božić isti dan kada ga slave i katolici i protestanti, ali ne i Uskrs koji slave kad i oni koji ga slave po (starom) julijanskom kalendaru.

Najveći broj pravoslavnih vjernika u Hrvatskoj pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja u uporabi ima julijanski kalendar. No, osim njih u Hrvatskoj živi i dobar broj pripadnika Makedonske i Crnogorske pravoslavne crkve kao i pripadnici drugih pravoslavnih crkava. Svi oni danas slave Veliki petak.

U crkvama se na ovaj dan ne služi liturgija, niti zvone zvona već se umjesto zvonjenja klepa, a konopi zvona se povežu da ne bi netko slučajno pozvonio. Poslije podne iznosi se plaštanica: platno sa prikazom polaganja Isusa u grob, koje se stavlja na posebno za tu priliku ukrašen stol ispred oltara. Plaštanicu vjernici cjelivaju, a u nekim krajevima postoji običaj da se oni nakon cjelivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je postavljena moleći se Bogu, što bi im trebalo donijeti sreću. Običaj je, iako to nije izrijekom zabranjeno, da se na Veliki petak ne sahranjuju pokojnici, kako se ne bi uznemiravala zemlja u koju je položen Isus.

Uz Veliki petak su vezani brojni običaji. To je najtužniji praznik tako da se toga dana ne veseli i ne sluša se glazba. Dan je to strogog posta, poželjno ne jesti ništa čak ni ribu ni ulje. Ne mijesi se kruh i zabranjeno je piti vino jer ono simbolizira nevino prolivenu krv. Ali, postoji još jedno vjerovanje vezano uz konzumaciju vina na Veliki petak. Naime, postoji uzrečica: Koliko kapi crnog vina se na ovaj dan popije, toliko se kapi krvi dobije. Nijedno pravilo nije bez izuzetka (lat. – Nulla regula sine exceptione) štono bi rekli stari Rimljani.

Također, rašireno je vjerovanje da se danas ne smiju u ruke uzimati šiljati predmeti, te da žene nikako ne smiju uzimati iglu u ruke jer će im se u protivnom na rukama pojaviti plikovi. Kućanice metu kuću u ranu zoru i onda bace tu metlu i s njom sve nečistoće, dok se u kući ne loži vatra.

Na Veliki petak se boje jaja. Prvo jaje se oboji u crvenu boju koja simbolizira Kristovu krv i ono je čuvarkuća – smatra se zaštitnikom kuće i često se čuva do sljedećeg Uskrsa. Jaja se najčešće boje u crveno i plavo, pri čemu crvena simbolizira Kristovu božansku a plava ljudsku prirodu. Moja majka je uvijek jaja bojala onom starom, prokušanom metodom kuhajući ih s ljuskama crvenog luka. Pa su meni, iako je uvijek bilo i onih obojanih kupovnim bojama za jaja, baš ta crveno-smeđa jaja oslikana cvjetićima i listićima, koje je omotavala gazom oko jaja, ostala u pamćenju kao simbol Uskrsa.

Postoji više priča o tome zašto se za Uskrs boje jaja. Jedna govori da je Marija Magdalena Mironosica došavši u Rim poklonila crveno obojano jaje rimskom caru Tiberiju poručivši mu da je Krist uskrsnuo, a druga varijanta te legende pripovijeda kako je Marija Magdalena pozdravila cara rekavši: “Krist je uskrsnuo.” Tiberije je odgovorio: “Krist nije uskrsnuo više nego što je to jaje crveno”, gestikulirajući prema jajetu koje je bilo na njegovu stolu (ili ga je držala Marija). Čim je car to rekao jaje je postalo crveno!

Druga priča kaže da je Marija Magdalena tri dana nakon Isusovog raspeća posjetila njegov grob te da je tom prilikom nosila korpu sa kuhanim jajima koje je namjeravala podijeliti ženama koje tuguju. Kada je došla do groba, kamen sa ulaza u grobnicu bio je pomaknut, a grob prazan. U tom trenutku su jaja u korpi promijenila boju u crvenu.

Postoji i priča kako je Bogorodica, tijekom Isusovog raspeća na Veliki petak, kod sebe imala kuhana jaja na koja je kapnula krv sa Isusovih rana, koja je jaja obojila u crveno, a u drugoj verziji istog predanja stoji kako je Marija moleći vojnike da ne budu okrutni prema njenom sinu, poklonila svakom od njih po jaje, a njene su suze padajući na jaja obojala ih u crvenu boju.

Related Articles

Stay Connected

0FansLike
0FollowersFollow
0SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

Latest Articles