Novinar Antun Petračić
Zbor narodne garde Petrinje osnovan 5. kolovoza 1991. – Trideset i tri godine spomena i sjećanja!
Novinar Antun Petračić
U prijeteće, pogibeljno i opasno vrijeme ratnog ljeta 1991. nakon početnih pobunjeničkih nemira i prvih srbočetničkih barikada u Tješnjaku na cesti Petrinja-Jabukovac, tadašnji Krizni stožer Petrinje je 5. kolovoza 1991. osnovao postrojbu pričuvnog sastava Zbora narodne garde.
Mjesta dežurstva i priprave odredio je kod zgrade Općine, stare tvornice Gavrilović, općinskog suda, vodovoda, tvornice stočne hrane, izletišta Pigik i naSenjaku, prvi zapovjednici bili su Željko Adžaga i Željko Hossi, a ostali članovi Dubravko Drndelić, Milan Pojić, Marijan Novak, Hrvoje Bešlić, Mladen Čakarić, Borislav Bešlić, Zvonimir Martinović, Slavko Bešlić, Zdenko Fiala, Ante Malović, Željko Prpić, Stjepan Bačan, Stjepan Srbić, te zapovjednici satnija: Ivan Vračan, Davor Rokić, Vlado Kireta, Željko Filipović, Ivan Galijan, Ivan Abramović, Vlado Kunet.
Za obranu od neprijatelja iz sela sa srpskim stanovništvom Luščana, Bačuge i Jabukovca dio snaga ZNG od 21. kolovoza do 9. rujna 1991. držao je obrambene položaje u selu Pecki, pod zapovjedništvom Ivice Vračana i Vlade Kunerta.
Na toj prvoj crti bojišnice hrvatske branitelje 25. kolovoza 1991. iznenada i neočekivano obišao je predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, a pozdravio s braniteljima iz ZNG Vladom Toljanom, Ivanom Šepercem, Ivanom Abramovićem, iz Policije Zlatkom Galijanom i Ivicom Jerbićem.
Najžešćim topničko-tenkovsko-pješačkim napadima Petrinju su neprijatelji iz tzv. JNA, s pridošlim paravojnim Srbima i domaćim pobunjenicimarazarali, rušili, masakrirali branitelje i ubijali građane. Najubojiti napad izveli su 16. rujna 1991. zamkom kod Vile Gavrilović zarobili 17 pripadnika ZNG-a i bez milosti strijeljali. Ova masovna grobnica prva je ekshumirana odmah nakon oslobođenja Petrinje.
21. kolovoza 1991. branitelji i civili prelaze na lijevu obalu Kupe, pa su za Brest Pokupski i potez prema Maloj Gorici, Mokricama, Novom Farkašiću, te Vurotima i Mošćenici, zajedno s drugim braniteljima formirane obrambene snage Petrinje.
U postrojbama ZNG-a Petrinje stradali su Andrija Barić. Milan Bolun, Ivan Caban, Ivan Čaušević, Vlado Čavka, Nikola Dražetić, Ilija Dumbović, Josip Golubović, Dejan Gregec, Zdenko Grgec, Ivan Hrnčević, Nikola Kovačević, Stjepan Kovačević, Iviica Kunert, Marijan Majdančić, Franjo Marinović, Petar Mlađenović, Đuro Marković, Nevenko Muškić, Edo Remeta, Drago Rendulić, Ivan Stanić, Mato Stanić, Mišo Svoboda, Stjepan Šmisl, Josip Tonković, Mirko Vidović, Ivan Žugaj, Stjepan Žugaj, Vlado Žugaj, Zlatko Žugaj, Ivan Kovačević i Ivan Pleša, Josipa Kozić- prva civilna žrtva, Damir Horvatić-član Vatrogasne postrojbe, Nikola Lokner-djelatnik Elektre.
Trideset i tri godine od ustrojavanja ZNG Petrinje spomen svečanost obilježavanja 5. kolovoza 1991. i sjećanja na cijeli Domovinski rat, kao i oslobađanje u Vojno redarstvenoj operaciji Oluja u kolovozu1995., organizirala je Udruga ratni veterani-veteraniDomovinskog rata Grada Petrinje, u svome prostoru u Ulici Ivana Mažuranića.
Na nekadašnjem željezničkom kolodvoru, uz križ s raspelom stavljeni su vijenac i zapaljene svijeće za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, aprigodno se obratili predsjednik udruge-organizatora Zlatko Iskrić, zamjenik gradonačelnice Petrinje Ivan Prskalo, zamjenik sisačko-moslavačkog župana Mihael Jurić i izaslanik predsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Zlatan Bašić. Molitvu je predvodio trajni đakon Vjekoslav Uvalić.
Tradicionalno sportsko spomen natjecanje braniteljaiz više udruga u visećoj kuglani, malom nogometu i belotu otvorio je i na kraju pokale i zahvalnice uručio Mirko Badrić, predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza SMŽ i čelnik Petrinjskog sportskog saveza.
Povjesnicu osnivanja i djelovanju ZNG Petrinje iznio je tajnik Udruge Zvonimir Martinović-Mika, a za ovogodišnju 33. obljetnicu ustrojavanja ZNG ujedno i autor dopune i proširenja stalne izložbe. Prigodno je tiskan i promidžbeni letak, a svečanost na otvorenom uz visoki križ prvi put je održana uz novo obilježje: kip svetog Juraja u stakleno-metalnoj vitrini, donaciji obitelji Dmitrović. Postavljen je ovdje nakon vandalskog noćnog razbijanja i uništenja spomenikaiz keramike klečeći hrvatskog vojnika, izrađenog u petrinjskoj glini.
