Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb
Nakon dvije i pol godine predmeti pretpovijesnih zbirki Arheološkog muzeja u Zagrebu koji su bili dio velikog međunarodnog izložbenog projekta First Kings of Europe vraćeni su u Muzej.
Veliki međunarodni izložbeni projekt Field muzeja u Chicagu, First Kings of Europe, na tri izložbe okupio je 26 muzeja iz 11 europskih zemalja kako bi istražio i prikazao američkoj i kanadskoj publici uspon moći zajednica stare Europe.
Izložbeni projekt First Kings of Europe pobudilo je velik interes publike, te je tri izložbe u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi razgledalo preko 330 000 posjetitelja.
Prva izložba Ritual and Memory, s manjim opsegom predmeta, postavljena je i otvorena u rujnu 2022. godine na Institutu za proučavanje starog svijeta (ISAW) Sveučilišta New York. Nakon nje u proljeće 2023. godine otvorena je izložba First Kings of Europe u Field muzeju u Chicagu koju su posjetitelji mogli razgledati do kraja siječnja 2024. godine. Od travnja 2024. do kraja siječnja 2025. godine izložba je gostovala u Canadian Museum of History Gatineau pod nazivomFirst Royals of Europe.
Kao stručni suradnici tekstove za katalog izložbe o pojedinim predmetima iz Arheološkog muzeja u Zagrebu napisali su dr. sc. Jacqueline Balen, dr. sc. Ivan Drnić, Ana Đukić i dr. sc. Filip Franković.
Od predmeta iz Arheološkog muzeja u Zagrebu koji su bili dio izložbenog projekta First Kings of Europe ističemo:
Zoomorfni keramički žrtvenik na četiri noge s poluloptastim recipijentom pronađenom tijekom istraživanja položaja Gradac na Vučedolu 1938. godine. Zbog nepostojeće terenske dokumentacije nije nam poznat točan kontekst nalaza. Jedna od interpretacija pretpostavlja da se radi o prikazu jelena. Također je moguće da se ne radi o prikazu određene vrste životinja, već da je namjera bila prikazati životinjsku simboliku općenito. Pojava životinjskog lika u mlađem kamenom dobu / neolitiku često je vezana uz posebne tipove keramičkog oblikovanja, kao što su to žrtvenici ili posude jedinstvenih oblika, za koje se pretpostavlja da su bile proizvedene i upotrebljavane u kultne svrhe. Žrtvenik potječe iz vremena 6000 .– 5300. g. prije Krista, vrijeme je to mlađeg kamenog doba i starčevačke kulture.
Antropomorfna keramička figurina, poznata kao Daljski idol, najpoznatiji je primjerak brončanodobne figuralne plastike s područja Republike Hrvatske. Figurinu je Arheološkom muzeju u Zagrebu poklonio gospodin Josip Skriva, a objavio ju je Viktor Hoffiler 1928. godine u Vjesniku Arheološkog muzeja u Zagrebu. Pravi kontekst pronalaska figurine nije poznat. Ona je pronađena na položaju Banjkas uz samu obalu Dunava. Figurina potječe iz sloja uništenog djelovanjem Dunava. Iako se ponekad može naići na tvrdnje da figurina potječe iz uništenog groba, takvu hipotezu nije moguće sa sigurnošću potvrditi. Idol se datira u razdoblje srednjeg brončanog doba (1700.-1300. pr. Kr.) i povezuje s kulturnom grupom Dalj-Bijelo Brdo. Međutim, valja naglasiti da rasprostranjenost figurina ovog i sličnog tipa prelazi granice rasprostiranja spomenute kulturne grupe jer je slična figurina pronađena na lokalitetu Bapska-Gradac u Srijemu. Na brojnim lokalitetima u blizini sela Bapska pronađeni su ostaci srednjobrončanodobne kulturne grupe Belegiš I. Stoga se čini da se figuralna plastika ovog tipa na području istočne Hrvatske može povezati i s drugim kulturnim skupinama. Važno je naglasiti da najbolje paralele za idole iz Dalja i Bapske potječu s područja današnje Srbije, poput poznatog Kličevačkog idola ili Dupljajskih kolica.
Daljski idol fragmentiran je te mu nedostaje glava. Sačuvani dio figurine visok je oko 23 cm, a u donjem je dijelu širok oko 14,5 cm. Prikazana osoba obučena je u dugačku halju koja je ukrašena različitim urezanim ornamentima ispunjenima inkrustacijom. Ornamenti prikazuju predmete napravljene od bronce koji su stavljani na odjeću kao dio nošnje. Slični predmeti pronađeni su u srednjobrončanodobnim ostavama Lovas i Vukovar koje se također čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Iako se idol najčešće identificira kao prikaz žene, na njemu nisu jasno prikazane primarne seksualne karakteristike koje bi dozvolile takvu identifikaciju. Također, valja naglasiti da nošnju prikazanu na samom idolu nije moguće povezati niti s muškim niti sa ženski rodnim identitetom. Slične dugačke halje tipične su i za muške i za ženske pojedince srednjeg i kasnog brončanog doba na Balkanu, u Egeidi i Anatoliji. Nadalje, istovremena prisutnost muških i ženskih primarnih seksualnih karakteristika dokazana je na figurini u sastavu poznatih Dupljajskih kolica, koja okvirno datiraju u isti period kao i Daljski idol.
Pektoral, prsni nakit, sastavljen od zrna jantara i dvije fibule s po jednim većim zrnom jantara na luku. Radi se o rekonstrukciji koja je napravljena za prethodne izložbe o Japodima, pri čemu su korištena zrna jantara pronađena u grobu 63 Nekropole I – nalazišta u Kompolju. Velik broj jantarnih zrna pronađenih u ovome grobu, a uvezenih s dalekog Baltičkog mora, upućuje na važnost koju je pokojna osoba imala u zajednici. Zrna jantara na fibulama pokazuju da japodske zajednice jantar nisu koristile samo za izradu dekorativnih, već i za ukrašavanje funkcionalnih predmeta. Pektoral potječe iz starijeg željeznog doba, odnosno vremena od otprilike 600. do 400. godine prije Krista.
Par brončanih knemida otkriven je s brončanom kacigom, a vjerojatno potječu iz uništenog groba s Krka. Knemide, koje predstavljaju kasniju varijantu tzv. grčkih knemida, ergonomski su oblikovane kako bi odgovarale potkoljenicama osobe koja ih je nosila, s funkcionalnim i dekorativnim bočnim modeliranim rebrima u obliku trostrukog „S“. Slično obrambeno oružje, izrađeno u grčkim radionicama, pronađeno je u brojnim grobovima pripadnika željeznodobnih elita raznih zajednica na Balkanu, istočnoj jadranskoj obali i prostoru južnog i središnjeg Apeninskog poluotoka. Osim što su služile kao oklop, knemide su označavale i visok socijalni status vlasnika. Brončane knemide potječu iz vremena 500. – 375 g. pr. Kr., odnosno starijeg željeznog doba.
