Novinar: Antun Petračić
U povijesno središte Petrinje sve gledljivije i konkretnije vraća se onaj nekadašnji (pra)stari izgled. Kao iz neke knjige bajki ili raskošne slikovnice ili nestvarnog sna, u javu izranjaju post potresno obnovljene, prije četiri i pol godine snažno razdrmane i naveliko oštećene kuće iz 18. i 19. stoljeća. Kod novosagrađenih ili onih ojačanih temelja, zidina i sigurnih cijelih konstrukcija, najvidljivija su nova pročelja u živim bojama i oblicima kakve ne pamte ni najstariji Petrinjci.
U takve obodne građevine po Trgu dr. Franje Tuđmana i vezanu Ul. Vladimira Nazora, vratit će se prodajno-trgovačko-uslužne ponude, a prvi u tome prednjači Šaramondo (Šareni svijet), trgovina odjeće, obuće, suvenira i drugih sličnih potrepština za malu i odrasliju djecu i njihove mame. Vlasnici su povratnici iz Švicarske Danijela Molnar i Darijo Novak, a službeno otvorenje najavljuju za ponedjeljak 1. rujna 2025.
Nakon potresa od prije zamalo pet godine, to je prvi dućan u nekoj od obnovljenih zgrada, pa će se pamtiti kao specijalizirana trgovina za djecu, mladež i odrasle, namijenjena novom naraštaju Petrinjaca, a simbolično smještena u povijesnom prostoru nekadašnje apoteke-ljekarne od 1772. godine na južnoj strani ondašnjeg Glavnog trga br. 544., kasnije Strossmayerovog trga 19, a današnjeg Tuđmanovog trga br. 2.
Tadašnju ljekarničku službu utemeljio prvi vlasnik Karlo (Dragutin) Schimer, nastavili Jakov Thein i Marija Haffner, a zatim neprekidno od 1882. do 1950..držala četiri naraštaja obitelji Panac (Panatz), u analima Petrinje zapisano kao onovremene prve i jedine civilne ljekarne u Banskoj krajini.
U Petrinji je bila ispostava (filijala) one središnje u Karlovcu, a obje na svome krovištu s prepoznatljivim metalnim znakom raskriljenog orla i bočno s dvije vaze, zato i znane kao apoteka K crnom orlu! U duhu vremena nazivana je latinski Ad aguillam nigram, a na njemačkom Zum schwarce Adler. Inače, običaj je ljekarništva označavanje likom anđela (sa zmijama) i osobito crnim orlom, kao farmaceutskog simbola ozdravljenja, spasa, snage, slobode, hrabrosti, poštenja, neovisnosti, odvažnosti, slave…
Za novi povratak u Petrinju ovog krovnog ukrasa rabljen je odljevak originalnog orla s apoteke u Karlovcu, koji se čuva u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije u Zagrebu.
Od 1955. godine novi stanari-vlasnici ove kuće na Strossmayerovom trgu potekli su iz dviju obitelji Lochert doseljenih iz Popovače, a podrijetlom s granice Poljske-Češke-Slovačke. Jednokatnu kuću kupili su od nasljednika loze Panac, a u nekadašnjem prostoru dugovječne apoteke majstor krojač za dame i gospodu, kako je nazivan salon, Josip Lochert držao je svoj privatni obrt. Kasnije su se smjenjivali prodavaonica odjeće, ured agencije za nekretnine, frizerski salon, fotokopirnica i dućan prehrane specijaliziran za svježu piletinu, puretinu i slične prerađevine.
Sada je dio prizemlja suvlasnik Mladen Panić iznajmio vlasnicima butika Šaramondo. U stambenom katnom i donjem dijelu nasljednici su potomci obitelji dvaju Locherta, Josipa i Olge + Augusta (Guste) i Ivanke: djeca Branka Vuić, Zdravko Lochert, Ljiljana Velnić i Mirjana Lochert – Jovanović
Njihovo useljenje, korištenje i navikavanje stanovanja, uz dodatne samostalne intervencije prilagodbe i popravke po stanovima, započelo je u novoj zgradi na mjestu važnom iz prošlosti.
U izgradnji od temelja i rekonstrukciji svih izvornih vanjskih elemenata i originalnog izgleda težilo se očuvanju identiteta, tradicije i baštine zaštićenog kulturno-povijesnog dobra. Za takav građevinski zahvat, uz predaju ključeva (su)vlasnicima sredinom srpnja, Ministarstvo kulture i medija RH objavilo je utrošak 2,6 milijun eura.
Ova kuća je dio cjeline najužeg dijela grada, od 1972. vođena kao zaštićeni spomenik kulture, a na mjestu je prizemnice kasnog baroknog stila građene između 1793.-1821.godine. Tijekom 1899. u obliku slova L nadograđena je jednokatnica raskošne fasade i ukrasnih prozora uz isto takva ulazna vrata s inicijalima V.P, Vilima Panaca starijeg, iz nasljednog reda čuvene apotekarske obitelji. Počeo je Pavao Panac, stariji, nastavljali udovica Maria, Pavao, mlađi, Vilim Panac, stariji, Ljuba (Ljubica) udova Pavla te Vilim, mlađi i sestra Nada Panac, udana Bernfest, koja je vodila apoteku i poslije nacionalizacije ove njihove imovine u bivšoj Jugoslaviji.
U oglasu 1855. u Agramer Zeitungu za prodaju apoteke na južnom rubu trga u Petrinji Pavao Panac, mlađi navod da se nalazi u dobro očuvanoj zidanoj prizemnici s vrtom, bunarom, štalama i mjestom za kočiju. Pretpostavlja se da je kat gradila poznata petrinjska građevinska obitelji Cettolo, a urbanistički skladno uklopila u vrijedan niz kuća oko ondašnjeg (i sadašnjeg) središnjeg gradskog trga.
Poput ove tzv. Panacove, pa potom Lochertove kuće, u istom kvartu već je u poslijepotresnoj cjelovitoj obnovi slično „novo ruho“ poprimilo više javnih zgrada i obiteljskih posjeda.
Na tom zgusnuto uskom prostoru, u obnovi su korištene i velike dizalice, a zadnja takva za građevinske radove do 20 metara visine razmontirana je i upravo ovog četvrtka prevezena u Glinu.
Na međi Tuđmanovog trga i Nazorove ulice danas je i višečlani sastav stručnjaka građevinara, konzervatora i gradskih službi Petrinje pregledao slijedeće nove kuće za predaju ključeva vlasnicima-suvlasnicima.
Sve se to i takvo pokrenulo, organiziralo, učinilo i završno radi za novu Petrinju, tradicijsku i nekadašnju sličnu do potresa, ali od sada sigurnu i dugotrajnu, ne daj Bože, od ponavljanja onakve podzemne katastrofe.
U ovako obnovljene ostale okolne kuće za stanovanje i u njih „vraćene“ dućanske i druge namjenske prostore po toj najužoj jezgri Petrinje, očekuje se jednako aktivno poslovanja, ali i povratak starosjedilaca nastanjenih do serije rušilačkih potresa 28/29. prosinca 2020.. Doduše, takvih je obitelji bilo malo, mogle su se pobrojati na prste dvije ruke, ali su činile centar grada, kojem će se sada pomalo i postepeno opet vratiti život, živost, promet, ugled, važnost i značaj. Toga je ovdje oduvijek bilo u Petrinji s kućama i dućanima oko gradskog parka i u nastavku Ul. Vladimira Nazora, zato kod naših predaka nekada smišljeno i logično nazvana – Trgovačka ulica!
