Autor: Marijan Jozić
Na sjeveru Zemljine kugle nalazi se jedan veliki otok. Taj je otok otprilike velik kao četvrtina Europe. Zove se Grenland. Vikinzi su ga tako nazvali jer je nekada bio zelen (Greenland = Grenland). Danas je, međutim, prekriven snijegom pa je uglavnom bijele boje. Taj otok pripada Danskoj pa je Danska, zajedno s tom vukojebinom, najveća zemlja u Europi.
Iako je Grenland ogroman, tamo živi vrlo malo ljudi. Ja sam uspio doći deset kilometara od Grenlanda, ali nikada nisam stavio nogu na taj otok. Ne zato što mi se nije dalo, nego zato što sam bio u avionu, deset kilometara iznad otoka, na letu prema Americi. Iz zraka sam vidio nepregledne bijele ledene pustinje, ledenjake i fjordove. I to vam je to.
Moj prijatelj Miro Muhek, koji je bio skipper na onom poznatom brodu Hrvatska čigra, rekao mi je da je bio u glavnom gradu Grenlanda. Tamo su pristali na nekoliko dana kako bi se mogli otuširati i oprati stvari. Međutim, iznenadili su se kada su saznali da većina domorodaca, odnosno lokalnog stanovništva, boluje od tuberkuloze. Upravo zbog toga brzo su odplovili kako se ne bi zarazili, a pred njima je bio dug i zahtjevan put jer su išli skroz oko Kanade kako bi se probili do Tihog oceana.
To je bilo početkom devedesetih godina i vjerojatno se u međuvremenu mnogo toga promijenilo. No unatoč globalnom zatopljavanju, veći dio otoka i dalje je prekriven snijegom i ledom. Na nekim mjestima taj led doseže i do tri kilometra debljine. Iako se stalno priča o globalnom zatopljenju, nema šanse da se u sljedećih sto godina sav taj led otopi.
Grenland ima poseban status unutar Kraljevine Danske, s vlastitom vladom i parlamentom, ali Danska i dalje upravlja vanjskim poslovima i obranom. Zbog sve većeg interesa za arktičke resurse i nove brodske rute, posljednjih godina raste međunarodna važnost Grenlanda. Unatoč teškim klimatskim uvjetima, lokalno stanovništvo, uglavnom Inuiti, nastoji zadržati tradiciju, ali se istovremeno prilagoditi suvremenim promjenama. Ribolov i lov ostaju temelj gospodarstva, dok danska financijska potpora i dalje ima ključnu ulogu u svakodnevnom životu Grenlanđana.
Upravo zbog toga čudno je da se Trump i Danska danas natežu oko tog otoka. Da je ta vukojebina nešto vrijedila, netko bi već odavno pumpao naftu ili eksploatirao minerale. Međutim, u ovom ludom svijetu u kojem živimo, stalno se događaju nelogične stvari, pa tako i s tom vukojebinom koju zovu Grenland. Da Trump to nije spomenuo, nitko se za Grenland ne bi ni zainteresirao.
Danskoj je Grenland zapravo napast jer ga moraju financijski podupirati velikim novcem. Grenlanđani životare i sretni su što im Danska nešto plaća, pa im je tako dobro.
Nizozemci, primjerice, imaju teritorije u Karipskom moru. Tamo postoje četiri nizozemska otoka: Aruba, Bonaire, Sveti Martin i Curaçao. Nizozemci bi im dopustili da se osamostale i postanu samostalne države, ali oni to ne žele jer im je ovako bolje. Nešto zarade od turizma, a uz to još dobivaju financijsku pomoć jer su ekonomski slabi. Nizozemci im čuvaju morske granice i pokrivaju dugove. Uopće nema razloga da se osamostale.
Tako je i s Grenlanđanima. Jedino im Trump sada mrsi planove. Što će biti dalje, tko zna. Izgleda da Trump ne zna da je Aruba, nizozemski teritorij, udaljena samo dvadeset kilometara od Venezuele. Da to zna, možda bi već napravio plan da tamo organizira kakvu američku bazu. Sreća da mu je punčka Melanije iz Slovenije. Ona zna za Portorož, ali ne i za Arubu, pa mu ne može šapnuti da osvoji Arubu, kad mu legne u krevet u Bijeloj kući.
I na kraju, kao zaključak, možemo reći da je svijet doista čudan. Ono što se jedan dan smatra vukojebinom, već drugi dan postaje izuzetno važno. Sve ovisi o tome iz kojeg se kuta gleda.
