Autor: Marijan Jozić
Kažu da čovjek svaki dan treba naučiti nešto novo. Toga se već dugo držim pa stalno nastojim naučiti barem jednu novu stvar. Ali ono što sam ovih dana saznao stvarno me iznenadilo.
Bio sam na sajmu novih tehnologija u brodarstvu u Amsterdamu. To je međunarodni sajam pa posebno volim razgovarati sa strancima. Još mi je draže kada tijekom jednog dana uspijem razgovarati na hrvatskom, engleskom, njemačkom, nizozemskom ili bugarskom jeziku. Ima ondje i mnogo Kineza, Finaca i Norvežana pa s njima razgovaram na engleskom.
U tom šarenilu jezika dogodila mi se jedna vrlo simpatična zgoda.
Na jednom štandu upoznao sam nekoliko djevojaka iz Kine. Odlično su govorile engleski pa smo se dugo razgovarali. Na njihovu štandu stajala je simpatična plišana panda. Kako imam unuku, zamolio sam ih da mi poklone jednog “panda medvjeda”.
Rekao sam otprilike ovako:
– Sad smo se lijepo ispričali, idem dalje, ali možete li mi pokloniti jednog panda medvjeda za moju unuku?
Odjednom su se sve glasno nasmijale.
Gledam ih i nije mi jasno što sam rekao smiješno.
Jedna od njih mi je kroz smijeh objasnila da Kinezi pandu ne zovu “medvjedom”. Njihov naziv glasi:
大熊猫 (dà xióng māo)
što doslovno znači “velika medvjed-mačka”.
Još zanimljivije, riječ panda nije kineskog podrijetla. Smatra se da dolazi iz nepalskog jezika, od riječi ponya ili poonya, što znači “onaj koji jede bambus”. (žderač bambusa)
Dakle, ono što mi zovemo “panda medvjed”, u kineskom jeziku doslovno je “velika medvjed-mačka”.
Naravno, to ne znači da panda nije medvjed. Zoološki gledano, ona doista pripada obitelji medvjeda, ali kineski naziv nastao je davno, prema izgledu i načinu života te ne odgovara nužno današnjoj znanstvenoj klasifikaciji.
Baš volim ovakve sitnice. Čovjek cijeli život misli da nešto zna, a onda na jednom sajmu u Amsterdamu otkrije sasvim novu priču iza riječi koju svakodnevno koristi.
Naravno da su mi na kraju poklonili tu plišanu “medvjed-mačku” za moju unuku.
Kad joj je budem dao, ispričat ću joj i ovu zanimljivu zgodu.
A onda sam počeo razmišljati. Mi u narodu često kažemo mečka umjesto medvjed. (medvjed i mačka = mečka). Je li moguće da su riječi “medvjed” i “mačka” nekako povezane? Vjerojatno nisu, ali mašta je čudo. Tko zna kakve su sve priče putovale svijetom zajedno s ljudima kroz stoljeća.
Jedno je sigurno – od sada ću se svaki put kad vidim pandu sjetiti Kineskinja koje su se od srca nasmijale kad sam rekao: “panda medvjed”.
Jos i ova besmislica: Tko zna, možda je i riječ “mečka” došla iz Kine zajedno sa starim Slavenima u sedmom stoljeću, a da to nismo ni znali. Možda su Ćiril i Metod imali pandu za kućnog ljubimca pa su je zvali mečka. To se nikada neće saznati.
