Autor: Aleksandar Olujić
Prestanak ograničenja cijena goriva u Hrvatskoj – tržišna sloboda s potencijalnim posljedicama
Unatrag tri godine, svaka bi dva tjedna Vlada RH obznanjivala najviše maloprodajne cijene osnovnih naftnih derivata (eurosuper 95, eurodizel i plavi dizel). Odluka o ograničavanju cijena goriva donesena je kako bi se građane zaštitilo od posljedica naglih skokova cijena goriva i osigurala stabilnost gospodarstva. No, jučer je, 14. srpnja 2025., donesena odluka da se ta uredba više neće produživati, čime je formiranje cijena prepušteno tržištu.
U svojim izjavama Vlada i Ministarstvo gospodarstva istaknuli su kako su globalna i regionalna tržišta stabilizirana, a opskrba postala predvidljivija. No, prema riječima ministra Šušnjara, iako se država povlači iz direktnog određivanja cijena, ona zadržava pravo hitne intervencije u slučaju da distributeri prekomjerno povećaju marže.
Ova je odluka Vlade izazvala brojne često oprečne reakcije. I dok jedni pozdravljaju odluku drugi se boje da bi ona mogla prouzročiti značajan rast cijena goriva a time, posljedično i svih ostalih cijena na tržištu
Oni koji zagovaraju prestanak ograničenja navode da će se time postići veća tržišna fleksibilnost koja omogućuje konkurentnije cijene i bolje upravljanje zalihama, kako uklanjanje prekomjerne regulacije pomaže u razvoju tržišnih mehanizama te potiče investicije i modernizaciju mreže benzinskih postaja. S druge strane, iako se deregulacija doima kao korak prema tržišnoj racionalnosti, postoji zabrinutost oko njenog učinka na širi gospodarski sustav – posebno na inflaciju i cijene usluga. Naime, gorivo je temeljni trošak u gotovo svim gospodarskim sektorima i njegovo povećanje cijena direktno povećavatroškove prijevoza roba i cijene javnog i privatnog prijevoza, čime direktno utiče na poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju koja ovisi o strojevima i transportu.
Povećanje cijena goriva, dakle, izaziva lančani efekt jer direktno utiče na rast cijena u maloprodaji čak i osnovnih živežnih namirnica poput kruha, mesa i mlijeka, ali i usluga poput frizera, dostave ili ugostiteljskih i turističkih usluga. Obzirom da hrvatski građani velik dio svog kućnog budžeta troše na gorivo, hranu i režije, svaki bi porast cijena goriva smanjio raspoloživi dohodak građana – poglavito onih s nižim primanjima, čime bi se smanjila potrošnja drugih proizvoda i usluga, što može imati negativne učinke na gospodarstvo.
Zasada su, u prva dva dana bez regulacije, promjene cijena minimalne – negdje su pale, drugdje blago porasle. Tako je eurosuper 95 pao ispod 1,45 €/litri, a dizel se prodavao po cijenama između 1,36 i 1,39 €. No, treba pričekati i obratiti pažnju na kretanje cijena goriva na benzinskim postajama na autocestama, gdje postoji bojazan od mogućeg rasta istih.
Svi se slažu da bi, ako se cijene goriva zadrže u stabilnim okvirima, deregulacija mogla djelovati pozitivno na naše gospodarstvo. Ali, svaki poremećaj na globalnom tržištu (nafte) može dovesti do eksplozije cijena i pitanje je hoće li distributeri djelovati tržišno odgovorno, kao i to hoće li Vlada biti spremna brzo intervenirati u slučaju da dođe do naglog udara na potrošače.
U svakom slučaju, deregulacija cijena goriva nije samo ekonomski potez Vlade, već predstavlja istovremeno test njene sposobnosti da štiti građane, osigurava gospodarstvu povoljne uvjete za rad i razvoj i djeluje u skladu s javnim interesom.
