Jesmo li u WW3?
Za one kojima nije jasno u kakvim vremenima živimo – pogledajte američki dug tijekom WW2 i usporedite ga s današnjim.
Mi već duže vrijeme jesmo u jednom svjetskom ratu.
Ali ne onom klasičnom gdje se iskrcava na Normandiju i gdje se vojske tuku do iznemoglosti.
Ovo je drugačiji rat.
Sofisticiran. Hibridan.
WW3 nece poceti samo na bojistu, vec je poceo na trzistima.
Geopolitika danas je kompleksnija nego ikad. Ima više igrača nego prije, a događaji se odvijaju brže nego prije samo 10 godina. Ekonomski ciljevi država duboko su integrirani u političke odluke, pa je svaki potez samo mali dio ogromne geopolitičke partije šaha.
SAD trenutno igra tu partiju s dva velika ekonomska ograničenja o kojima govorim već gotovo 5 godina:
1️⃣ Ogroman javni dug.
Prema projekcijama, samo kamate na dug mogle bi između 2030–2035 biti veće od rasta BDP-a.
2️⃣ Prenapuhano tržište dionica.
Stabilnost tog tržišta danas u velikoj mjeri ovisi o AI bubbleu.
Kako smo došli do toga?
Vrlo jednostavno. Od 2020. upozoravam da će ogromno upumpavanje novca u ekonomiju doći na naplatu. Ne samo kroz inflaciju, nego i zato što taj novac nije završio u realnom sektoru – u stvarnim proizvodima i uslugama.
Ako nekome date 100 milijuna eura, ta osoba preko noći neće postati Nikola Tesla.
Financirali smo ideje koje u velikoj mjeri nisu isporučile realne proizvode i usluge, a kapital se masovno slio u taj famozni AI bubble.
To vrijedi za 🇺🇸 SAD, 🇪🇺 EU, 🇩🇪 Njemačku, ali i 🇭🇷 Hrvatsku.
I sada smo dijelom zarobljeni u sustavu gdje ogromni kapital ovisi o malom broju aktera koji tek trebaju dokazati da mogu isporučiti ono što su obećali.
Jednu stvar treba jasno razumjeti:
Ako američka ekonomija ozbiljno padne – pada EU, a vrlo vjerojatno i ostatak svijeta.
Svi smo u istom loncu.
U tom slučaju mogli bismo vidjeti krizu goru od 1929.
A gdje se u tu sliku uklapa Iran?
Utjecaj ovisi o duljini konflikta i potencijalnoj blokadi Hormuškog tjesnaca.
1️⃣ Smanjenje ponude nafte → rast cijene nafte.
To znaju i mala djeca.
2️⃣ Više cijene nafte → ponovno jačanje inflacije globalno.
To su globalni šokovi koji pogađaju cijeli svijet.
Kako bi se to moglo reflektirati na SAD?
1️⃣ Repozicioniranje kapitala.
SAD bi mogao iskoristiti situaciju da dio kapitala postupno prebaci iz AI sektora u druge industrije, smanjujući rizik pucanja AI bubblea.
Veliki dio bogatih država Bliskog istoka ima značajne udjele u AI dionicama. Ako se kriza s Iranom produži i naftni prihodi padnu, dotok tog kapitala također slabi.
Bubble tada može početi ispuhivati – postupno ili naglo.
Vidjet ćemo.
2️⃣ Neizvjesnost gura investitore iz rizične imovine u sigurniju – državne obveznice.
To može pomoći financiranju duga…
ali i dodatno povećati dug.
3️⃣ Vojna potrošnja će rasti, što dodatno povećava fiskalni pritisak.
4️⃣ Rast sektora obrane i energije.
U srednjem roku očekuje se rast dionica vojne i naftne industrije.
To može čak stabilizirati američko tržište jer kapital izlazi iz AI sektora i prelazi u druge industrije.
Jer AI sektor više ne može živjeti samo od obećanja.
Osim ako Elon Musk uskoro ne komercijalizira robote i napravi novi tehnološki skok.
Zaključak
Pred nama je razdoblje velike neizvjesnosti i preslagivanja globalnih tokova kapitala – a time i moći.
U takvim sustavima uvijek postoji rizik kaskadnih efekata i brzih lomova.
Ovo naravno nisu svi parametri koje treba promatrati.
O ovoj temi mogu se napisati jedna ili dvije doktorske disertacije.
Ali ove točke su dobar početak.
I još jedna stvar:
Ovo nije pat pozicija.
Amerika je dala šah.
Pitanje je samo kako će Kina i Rusija odgovoriti.
Osobno se nadam deeskalaciji.
Ali za svaki slučaj i dalje radim sklekove i trcim svaki dan.
Budite pametni.
Dejan Kovač
