Upravljanje potrošnjom električne energije: ključ za održivu budućnost
Zagreb, 15. svibnja 2024. – U svijetu koji teži energetskoj neovisnosti i neumorno se bori protiv klimatskih promjena te se suočava s energetskom krizom koja ozbiljno narušava gospodarstvo globalne zajednice, fantomska potrošnja, poznata i kao vampirska energija, tajni je, gotovo nevidljivi, gutač električne energije.
Fantomska potrošnja povećava mjesečne račune, porazno djeluje na ekološki otisak kućanstava i tvrtki, neizravno pridonosi nestašici vode i iscrpljuje prirodne resurse poput ugljena, prirodnog plina i urana. Svijetlo na kraju tunela tj. rješenje stiže u vidu inovativne BeeHive SG Phantom Energy Buster (BeeHive PEB) platforme koje upravlja tim fantomom, razornim, tajnim gutačem električne energije.
Platformu, koja koristi sve prednosti umjetne inteligencije za analizu obrazaca potrošnje električne energije u električnoj mreži, osmislio je i dizajnirao mladi, europski i energični tim stručnjaka kojeg su okupili Petar Janičić, direktor hrvatskog startupa BeeHive SG i Aleksandar Selakov, direktor razvoja tvrtke i profesor na novosadskom Fakultetu tehničkih nauka stručnjak na području pametnih mreža i naprednih IT rješenja.
BeeHive PEB svojim jedinstvenim pristupom, ne samo da cilja na smanjenje nevidljive potrošnje električne energije u kućanstvima diljem Europe, već se usklađuje i s ambicijama EU plana REPowerEU te teži smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i ubrzava tranziciju prema obnovljivim izvorima energije.
EU gubi gotovo 30 milijardi eura godišnje zbog fantomske energije
Eurostatovi podaci pokazuju da svako kućanstvo u Europi prosječno godišnje gubi 150 eura zbog vampirske energije. Primjena sustava koji upravlja potrošnjom energije može značajno smanjiti ove gubitke, čak više od 50%. Sustav, između ostaloga, jasno identificira uređaje u stanju pripravnosti ili spremnosti koji nepotrebno troše energiju te ih automatski isključuje ili prebacuje u način rada s nižom potrošnjom, što rasterećuje elektroenergetsku mrežu i osigurava njenu stabilnost, posebno tijekom sati vršne potrošnje, naglašava Selakov.
Nadalje, prosječno europsko kućanstvo godišnje proizvodi oko 600 kg CO2 zbog vampirske energije. Kada se uzme u obzir da u Europi postoji oko 198 milijuna kućanstava, te da je vrijednost izgubljene energije procijenjena na gotovo 30 milijardi eura godišnje, implementacija platforme koja smanjuje fantomsku energije može imati ogroman utjecaj na ukupnu potrošnju i CO2 emisije.
Smanjenje od samo nekoliko postotaka vampirske energije može rezultirati značajnim financijskim uštedama i smanjenjem emisija stakleničkih plinova na razini cijele Europe što pomaže ključnim dionicima javnih usluga da ispune regulatorne ciljeve i doprinesu ostvarenju cilja u okviru paketa „Spremni za 55 %”, ističe Janičić. Neophodan i ambiciozan cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. te postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, zahtijeva zajednički napor cijele zajednice. IT tvrtke, uključujući BeeHive, igraju ključnu ulogu u tom procesu.
Platforma omogućava agregiranu fleksibilnost, ključnu za učinkovitije upravljanje potražnjom, te napredno predviđanje fleksibilnosti kupaca, osiguravajući stabilnost mreže. Platforma također pomaže u upravljanju dodatnim opterećenjem na mreži koje donose električna vozila i ekstremni vremenski uvjeti, nudi poboljšane usluge za prijenosne sustave, te optimizira kapitalne investicije elektrodistributera. To, uz ogroman doprinos ekološkim ciljevima, posljedično utječe i na cijenu električne energije te korisnici, putem BeeHive PEB platforme, dobivaju više kontrole nad svojom potrošnjom energije i mogu donositi informirane odluke o svojoj potrošnji i proizvodnji energije.
Primjera radi, platforma u jednom prosječnom gradu u EU, s 500 kućanstava, omogućuje rasterećenje električnog grida koje bi bilo dovoljno za punjenje oko 20 električnih automobila dnevno. Znači, električnu energiju koja sada nestaje u bezdan učinkovitije se usmjerava.
„Višestruki se benefiti ostvaruju kada se upravlja fantomskom energijom, kako u očuvanju prirode, tako i u uštedama za krajnje korisnike i elektrodistributere. Gradovima i destinacijama koje imaju izuzetno visoke sezonske oscilacije osigurava nužnu stabilnost mreže i povećava energetsku efikasnost“, zaključuju Janičić i Selakov.
U kontekstu Hrvatske, koja je od Europske komisije primila 585,1 milijuna eura u predfinanciranju za plan REPowerEU, ovo rješenje dolazi u pravo vrijeme. Predložene izmjene hrvatskog plana za oporavak i otpornost, koje uključuju mjere povezane s energetskom sigurnošću i korištenjem obnovljivih izvora energije, u potpunosti su usklađene s ciljevima ove revolucionarne platforme. Pritom se adresiraju izazovi poput visoke inflacije i poremećaja u lancu opskrbe, što utječe i na ukupan iznos sredstava REPowerEU plana za koji će biti mobilizirano gotovo 300 milijardi eura, od toga oko 72 milijarde eura bit će u obliku bespovratnih sredstava i oko 225 milijardi eura u zajmovima.