Novinar: Antun Petračić
Malo ćemo se vratiti u prošlost: naši stari Petrinjci su 20-tih godina 20. stoljeća od betonskog tzv. Plavog mosta kod stare bolnice u Majdancima do željeznog u Kaniži (sada Mosta volontera) po rubu novih nasipa s obje strane prema utoku u Kupu usmjerili do tada vijugavu „divlju“ nereguliranu rječicu Petrinjčicu.
Velikim spomen poduhvatom tijekom 1925. po nasipima su posađene lipe, a njena najupornija stabla još i danas svjedoče početku duge tradicije šetališta od po 3,5 kilometra dužine sa svake strane.
Lipe uz Petrinjčicu tada su sađene u čast Tisućite obljetnice uspostave Hrvatskog Kraljevstva, u spomen na krunidbu kneza Tomislava 925. godine, smatra se da se to zbilo na Duvanjskom polju, nedaleko današnjeg Tomislavgrada.
Ondašnja prva stabla uz Petrinjčicu, uz one ranije Lipe Ilirike iz kratkotrajne vladavine Napoleonove Francuske, postali su gradski ukras i širili ljetni lipanjski miris svoga cvijeta po Petrinji. Sađene su po ideji Matice hrvatske i Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, kako bi se na taj način po ondašnjoj cijeloj Kraljevini SHS sačuvala uspomena na čuvenog prvog hrvatskog kralja.
Stotinu godina kasnije, sada je ova cijela 2025., opet na poticaj Matice i Družbe Zmajeva, službenom lanjskom odlukom Hrvatskog sabora, proglašena jubilarnom 1100. obljetnicom Hrvatskog Kraljevstva.
I opet su se u obilježavanje ustaljene tradicije uključili MH i Družba, a u Petrinji na isti način kao i 1925. – sadnjom novih lipa po nasipu Petrinjčice.
U našem gradu i po Sisačko moslavačkoj županiji planira se zamjenski dosaditi i novo ukopati 1100 mladica, po komad za svaku godinu iz davne prošlosti.
Ovakva provedba ovaj tjedan počela je u Petrinji: pokraj starog korijenja i panjeva vremešnih lipa posađeno je prvih 20 otpornih mladica, do tri metra visine i promjera 14 centimetra. Za 100-njak eura po stablu kupio ih je ogranak MH Petrinje, a stručno i kvalitetno, kako i treba po propisima struke, svoj posao završili radnici gradskog Komunalca.
Akciju sadnje u mirno prijepodne, prije ovog sadašnjeg tijekom četvrtka-petka neprekidnog dnevno-noćno-dnevnog pljuska kiše, obišli su izravni sudionici ponavljanja povijesnog poduhvata: direktor Komunalca Željko Tonković, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Petrinji Vladimir Krpan, ali i Zmaj od Zrinske gore, Željko Crnković, Zmaj od sv. Lovre i pročelnik (predsjednik) Zmajskog stola za cijelu SMŽ, te dugogodišnji član i bivši čelnik ogranka MH Davor Salopek.
– Ovom popunom drvoreda namjenskim stablima mladih lipa zadržavamo tradicijski izgled šetnice kakva je nastala prije točno stotinu godina. Stalno brinemo o ovakvim nasadima, neka se građani uz njih šeću, trče, rekreiraju i uživaju, ali i čuvaju od uništenja, trganja i lomljenja, o čemu imamo neugodna iskustva – kaže Ž. Tonković.
Vladimir Krpan podsjeća kako su za nabavku 1100 stabala lipe potrebna i sredstva, glede čega za nastavak ovogodišnje akcije poziva donatore i sponzore.
Sada se i podsjetilo kako je nekadašnja Petrinja imala i svoj perivoj dudova, čiji su rijetki ostaci uz cestu prema Brestu tzv. Svilana kod plaže nazvane Florida na Kupi, pa bi se i o obnovi takvog nasada trebalo razmišljati, planirati, vratiti…
U aktivnu provedbu aktualne državne 1100-obljetnice Hrvatskog Kraljevstva značajno je uključen i u petrinjskoj glazbeno-zborskoj kulturi, neprekidno od prilaska 10. svibnja 1995. znani umjetnički voditelj, dirigent HPD Slavulj Josip degl’ Ivellio. Za novu obljetnicu predsjednik je glavnog povjerenstva u Družbi Braće Hrvatskog Zmaja, a među 40 članova toga tijela također je i Vladimir Krpan.
Uz brojne predložene i prihvaćene projekte ove obljetnice ovo je njegovo obrazloženje.
SADNJA 1100 STABALA LIPE NA PODRUČJU GRADA PETRINJE ILI SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE
Opis projekta: Lipa (lat.: Tilia) biljni rod iz porodice sljezovki kojemu pripada 42 vrsta drveća čija stabla dosežu visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa. U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), velelisna lipa (Tilia platyphyllos) i sitnolisna lipa (Tilia cordata). Kroz povijest stari Slaveni (Hrvati) živjeli su u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo. Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka, a budući da su vjerovali da grom nikada ne udara u ovo stablo, u svoje su nastambe stavljali grančice lipe kao zaštitu od gromova, zbog toga su često sadili lipe, a smatrali su da sječa lipe donosi nesreću. U prirodi lipa često raste u listopadnim šumama. Iako je riječ o stablu koje je dosta velikih dimenzija, mnogima je prvi izbor kada je u pitanju uzgoj drveća pa je tako, osim u gradskim parkovima i uz ceste, možemo vidjeti i u mnogim privatnim dvorištima. Dobro podnosi zagađen zrak, tla lošije kvalitete i ostale negativne čimbenike koji su karakteristični za urbane sredine. Od četrdesetak priznatih vrsta lipe, u Hrvatskoj su najznačajnije sljedeće vrste: Tilia urticifolia (koprivasta lipa), Tilia platyphyllos (velelisna lipa), Tilia cordata (sitnolisna lipa) i Tilia tomentosa (srebrnolisna lipa). Sadnja lipe – Lipa se može razmnožavati sjemenom i vegetativno. Za uzgoj su pogodna vlažna i dobro drenirana plodna tla, ali može rasti i u tlima lošije kvalitete te u manje povoljnim uvjetima. Najbolja mjesta za sadnju su pozicije do kojih dopire izravna sunčeva svjetlost ili one s djelomičnom sjenom. Lipi odgovaraju tla neutralne do alkalne pH-vrijednosti, ali može podnijeti i blago kisela tla. Sadnice lipe se tijekom jeseni postavljaju u rupe na jednaku dubinu na kojoj su prethodno rasle. Sadnica se obilno zalije vodom pa se doda ostatak zemlje. S obzirom na to da je riječ o stablu velikih dimenzija, između sadnica treba biti 6 do 9 metara razmaka. Lipa se negdje koristi za zaštitu od jakih udara vjetra ili za formiranje drvoreda, ali se zbog njenih dimenzija ne bi trebala saditi u ulicama koje su jako uske. Uzgoj lipe nije kompliciran jer ovo stablo ne zahtijeva posebnu brigu jednom kada ojača. Mlada stabla lipe treba zalijevati jednom ili dva puta tjedno tijekom prva dva ili tri mjeseca, dok su ona starija otpornija na sušu. Tlo treba održavati vlažnim, ali ne smije biti natopljeno vodom. Grad Petrinja često se naziva i Grad Lipa, a poznate su u gradskom parku četiri lipe ilirke iz vremena Ilirskih provincija, odnosno Napoleonovog vladanja Petrinjom i Banovinom posađene između 1809. i 1813. godine, a koje su uvrštene na Popis zaštićenih stabala u Republici Hrvatskoj. U sklopu projekta Lipa, stablo hrvatsko-francuskog prijateljstva organizirana je sadnja kloniranih mladica stare lipe ilirke. Klonirane sadnice lipe iz doba Napoleona posađene su u Ekološkom centru Vrata Zrinske gore kako bi se sačuvao njihov genetski materijal, a zasadili su ih francuski veleposlanik Gaël Veyssière i gradonačelnica Magdalena Komes. Veleposlanik Gaël Veyssière rekao je kako ovaj događaj ima značenje u povijesnom smislu jer se prisjećamo nasljeđa Ilirskih provincija, a istovremeno je i znanstveni događaj jer kloniranjem sadnica lipe ukazuje na važnost održivosti baštine. O ovom projektu sadnje 1100 stabala lipe tijekom ljeta 2023. godine obavljeni su razgovori s odgovornim osobama u gradskom poduzeću Komunalac Petrinja koji su iskazali svoju spremnost za suradnju i pomoć na ovom projektu.
Odgovorna osoba: Vladimir Krpan, Zmaj od Zrinske gore
Uz obilježavanje ovogodišnjeg jubileja oglasio se i Josip degl’ Ivellio.
Časna i draga zmajska braćo i sestre, poštovani čitatelji,
nakon odluke Hrvatskoga sabora da se 2025. godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, čeka nas veliki posao da tijekom narednog razdoblja dostojno obilježimo ovu važnu svehrvatsku obljetnicu, kao što su to učinili naši predšasnici 1925. godine. Radujemo se zajedničkom radu i aktivnostima na ovom velikom i važnom projektu časne nam Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
Srdačno vas pozdravljamo našim tradicionalnim zmajskim pozdravom i zmajskim geslom
Bog nam sreću daj! – Hrvatski nek živi Zmaj!
Pro aris et focis, Deo propitio!
Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.
pročelnik Umjetničke sekcije, član Kapitula Zlatnoga Zmaja, član Zmajskog
areopaga, glavni urednik mrežnih stranica DBHZ,
predsjednik Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe
povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 2025. godine
