Autor: Marijan Jozić
Razmišljanja o preimenovanju hrvatskih zračnih luka po znamenitim ličnostima
U svijetu, a osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, postoji duga tradicija davanja imena zračnim lukama po poznatim ličnostima iz politike, sporta, kulture i povijesti. Takva praksa daje poseban identitet gradu, regiji ili državi, a istovremeno odaje počast ljudima koji su zadužili svoju sredinu ili naciju. Ova tema postaje aktualna i u Hrvatskoj, gdje brojni aerodromi još uvijek nose generička imena, najčešće prema gradovima u kojima se nalaze ili obližnjim naseljima.
U Americi je običaj preimenovanja zračnih luka po poznatim osobama široko prihvaćen. Tako je, primjerice, New York Airport dobio ime John F. Kennedy International Airport, u čast bivšeg američkog predsjednika. U Washingtonu nalazimo dva glavna aerodroma – Ronald Reagan Washington National Airport, nazvan po bivšem predsjedniku, i Dulles International Airport, koji nosi ime po John Fosteru Dullesu, nekadašnjem državnom tajniku. Ova praksa nije ostala ograničena samo na SAD; Liverpool John Lennon Airport u Velikoj Britaniji ime je dobio po legendarnom glazbeniku Beatlesa, najpoznatijem stanovniku tog grada.
U Hrvatskoj su zračne luke dugo nosile imena po obližnjim mjestima ili gradovima. Tako je zagrebačka zračna luka nosila ime Pleso, prema selu u blizini, sve dok nije preimenovana u Zračnu luku Franjo Tuđman, čime se iskazala počast prvom hrvatskom predsjedniku. Beogradski aerodrom, primjerice, nosio je ime Surčin, dok nije postao Aerodrom Nikola Tesla.
Većina preostalih hrvatskih aerodroma i dalje ima nazive prema gradovima: Zračna luka Pula, Zračna luka Zadar, Zračna luka Split, Zračna luka Osijek, Zračna luka Dubrovnik. Postavlja se pitanje: zašto ne bismo slijedili svjetski trend i preimenovali ih po najpoznatijim ličnostima iz tih sredina?
Prijedlozi novih imena za hrvatske aerodrome:
- Pula: Aerodrom Mate Parlov – u čast legendarnom boksaču i najpoznatijem Puljaninu.
- Zadar: Aerodrom Ante Gotovina, Krešimir Ćosić ili Luka Modrić – svaki od njih ima izrazito snažan utjecaj i prepoznatljivost.
- Split: Aerodrom Oliver Dragojević, Vladimir Beara ili Damir Šolman – Split se može pohvaliti brojnim znamenitim osobama.
- Osijek: Aerodrom Krunoslav Kićo Slabinac ili Vera Svoboda – poznati glazbenici i ponos grada.
- Dubrovnik: Zračna Luka Dubrovnik se prije zvala Čilipi sad su je nazvali Dubrovnik Ruđer Bošković Airport ali malo sramežljivo. Na nekim mjestima čak stave da se taj aerodrome zove Zračna luka Dubrovnik/Močići. Kao da se srame tog Boškovića iako su platili veliku lovu nekoj agenciji koja je izmislila I promjenila ime aerodromu. Mogli su pitati mene, je bi im to rekao besplatno.
Ovi prijedlozi odražavaju kulturnu i povijesnu raznolikost Hrvatske te bi svakom aerodromu dali dodatnu vrijednost i jedinstvenost. Premda se čini da je davanje imena po slavnim osobama jednostavan zadatak, u stvarnosti je taj proces često vrlo složen. Postoje brojni kriteriji i potencijalne kontroverze: treba li prednost dati sportašima, političarima, umjetnicima ili znanstvenicima? Treba li osoba biti živa ili preminula? Postoji li potreba za širokim društvenim konsenzusom ili je dovoljna odluka gradske ili državne vlasti? Nije teško zamisliti komisiju koja bi o tome odlučivala, ali ako ima više od jedne osobe – dogovor bi mogao biti izazovan, a rezultat neizvjestan.
Davanje imena zračnim lukama po znamenitim osobama može biti snažan simbol identiteta i ponosa. No, izbor pravog imena nije uvijek lako pitanje, budući da svaka zajednica ima svoje heroje i uzore. Bez obzira na izazove, možda je došlo vrijeme da i hrvatske zračne luke dobiju imena koja će ih izdvojiti na svjetskoj karti i dodatno popularizirati znamenite osobe iz naše povijesti i kulture. Do tada, Mate Parlov i drugi velikani vjerojatno će još malo pričekati na svoju priliku – ali, kako kažu, strpljen – spašen.
