Novinar: Antun Petračić
Zavičajna udruga Dumača, osnovana za istoimeno naselje u petrinjskom Pokuplju, okupila je za 2025. godinu svoje mještane i potomke toga sela i goste-uzvanike. Četvrti zimski susret upriličen je u Vatrogasnom domu Petrinje, jer u svome selu nema prostorija ni inih uvjeta za ovakav skup malobrojnih domicilnih mještana, ali puno njihovih raseljenih potomaka.
Odavde su obitelji Radučević, Knaus, Mitar, Majača, Pavičić, Župan, Silaj, Kolaković, Pleša, Bobinac, Novačić, Jergović i drugi. Predsjednik Zavičajne udruge je Joso Grahovac, a dopredsjednik Željko Tonković.
Pridružuju se i snahe udane i zetovi oženjeni za domaće mladiće-djevojke, pa su iz tih zajednica ovaj puta najmlađi sudionici bili 6-godišnja Atena, uz mamu Vladislavu i tatu Ivu, te 5-godišnji Fran Dragičević, s tatom Davidom i mamom Mateom, rođene Novačić iz Dumača.
Ponovo su opet iz sisačke Preloščice samo na ovo okupljanje, došli supružnici Ljubica, rođena Jergović u Dumačama i Ivan Sučec iz Posavine. Ovakvi brakovi nisu izuzetak, jer uglavnom ovdašnji mladi ne ostaju u svome selu nego odlaze u veće sredine.
Ipak, Dumače opstaju životom i stanovanjem u novom zavičaju doseljenih Hrvata s Kosova. Tu su sada obiteljske zajednice Đorđević, Čović, Gusić, Tašić, Tunić, Ivić, Perić, Lenčić, Palić, Gegić, Deligegić, Nikić, Jaković, Tomić… ukupno 220 osoba, među kojima 80 djece do 18 godina života.
Prisiljeni egzodus vjekovnih Hrvata s Kosova počeo je 29. listopada 1999., a privremeni smještaj dobili su u prognaničkom naselju Dumača, gdje su ostali 12 godina. Bili su preseljeni i u naselje Malu Goricu, dok se do 2017. gradilo sadašnje naselje njihovih obiteljskih kuća.
Zbog značaja, važnosti i zastupljenosti Hrvata s Kosova na ovome području, za 2025. tema susreta Dumačara bilo je Prognaničko-izbjegličko naselje Dumača. Svaki puta tematski sadržaj okupljanja je drugačiji: na prvom 2019. godine pokazala se narodna nošnja, proizvodnja lana i tkanje, druga manifestacija 2023. bila je posvećena seoskoj osnovnoj školi koja je postojala od 1843. do 1972. godine, a lani govorilo o obrani Dumača u ratnu jesen 1991. i pobjedničkom držanju toga slobodnog dijela Pokuplja sve do VRO Oluja. Zbog Covid epidemije okupljanja Dumačara izostala su 2020. i 2021. godine, ali se neprekidno zadržao naziv „Sva su sela oko Kupe bela“, po onom znanom narodnom pučkom autohtonom napjevu.
U ovogodišnjem opisivanju stvaranja uvjeta novo doseljenim Hrvatima i nastajanja prognaničko-izbjegličkog naselja Dumača iscrpno, izvorno, autentično kao svjedokinja i sudionica u cijelom procesu, kazivala je umirovljenica Višnja Jerman, dugogodišnja djelatnica ureda za skrb tijekom ratne agresije i obnove poslije Domovinskog rata, sada vijećnica u Skupštini SMŽ i predsjednica Udruge žena Katarina Zrinska za Glinsku Poljanu, Slanu i Dumače.
Izravne utiske i sjećanja na nasilno protjerivanje Hrvata iz župa Letnica i Vrnavokolo spašavanjem života u Hrvatskoj najprije masovnom evakuacijom autobusima do Makedonije pa s dva leta zrakoplovom Skopje-Zagreb, podijelio je njihov svećenik- prognanik don Paško Glasnović. Već je neprekidno 25 godina duhovnik Hrvatima s Kosova udomljenih na području Petrinje, upravitelj je župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori, ujedno i rektor toga biskupijskoga svetišta Majke Božje naših stradanja.
Uz najavu gradnje dugo čekane nove crkve vjekovnog zaštitnika sv. Franje Asiškoga kao mjesta potpunog duhovog snaženja ove populacije Hrvata, don Paško je zamolio Grad Petrinju za uređenje vanjskog igrališta na radost povećeg broja male djece u tome popunjenom naselju.
Djelovanje Zavičajne udruge Dumača i njene godišnje manifestacije uvijek pod pokroviteljstvom Grada Petrinje pohvalila je saborska zastupnica, gradonačelnica Magdalena Komes, posebno navodeći kako je dolazak Hrvata obogatio ovaj kraj, oživio duhovnost i zajedništvo kroz vjeru i crkvu, a time očuvao tradiciju, običaje, kulturu i sjećanja na stari zavičaj. Kao i za ranijih susreta, i ovaj pri koncu 2025. godine, okončan je glazbom i plesom, sada s gostima razigranog i usklađenog Folklornog ansambla Petrinjčica iz sastava Pučkog otvorenog učilišta Hrvatskog doma. Koreografije Posavina i Banovina ujedno su plesačima i njihovim tamburašima poslužile kao generalna proba pred ovosubotnji tradicionalni uvijek sredinom prosinca godišnji Božićno-novogodišnji koncert.
