Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”, Pododbor Petrinja, 20. je siječnja proslavilo svoju krsnu slavu: Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan. Povodom ovog blagdana je u Petrinji u Hramu Svetog Spiridona Čudotvorca, Episkopa trimitunskog, održano bogosluženje na kojem je protojerej Saša Umićević, paroh petrinjski blagoslovio slavski kolač i koljivo.
Sveti Jovan Krstitelj jedan je od najznačajnijih kršćanskih svetaca. Nazivaju ga još i Preteča jer je, po predanju, rođen prije Isusa Krista, ali i zato što je u svojim propovijedima najavljivao dolazak Sina Božjeg.
Prema riječima proroka Izaije, Jovan (Ivan) Krstitelj bio je „Glas koji viče u pustinji: Pripravite put Gospodnji, poravnajte mu staze.“ Novi zavjet navodi kako njegovi roditelji, Zaharija, svećenik i Elizabeta, rođakinja Isusove majke Marije, dugo nisu mogli imati djece i kada im se rodio sin, zavladala je velika radost. Održana je posebna svečanost, na kojoj mu je trebalo nadjenuti ime. Htjeli su da se zove Zaharija po ocu, ali se s tim nije složila Elizabeta. Rekla je da će se zvati Jovan (heb. Johanan) što znači „Gospodin je milostiv“.
Još kao mladić Jovan odlazi u judejsku pustinju. Zapisano je da je živio hraneći se skakavcima i divljim medom, oblačio se u odjeću načinjenu od devinih dlaka te da je živio pustinjačkim, isposničkim životom. Propovijedao je obraćenje, unutarnji zaokret krsteći ljude u vodama rijeke Jordana, a na koncu je krstio i samog Isusa, za kojeg je rekao da mu nije dostojan vezati ni vezice na obući. Čitav je svoj proročki i propovjednički život podredio Isusu Kristu, kojega je najavljivao napominjući pri tome da ga trebamo dočekati pripravni, obraćeni, u potpuno novom životnom ruhu.
Svetog Jovana Krstitelja dao je uhititi židovski kralj Herod jer ga je Jovan javno osudio zbog preljuba, te je naredio da mu odrube glavu.
Zbog svoje izuzetne moralne i duhovne čistoće, Sveti Jovan se smatra pretečom monaštva, a ujedno je uzor poštenja i pravdoljublja. U kalendaru Srpske pravoslavne crkve posvećena su mu četiri dana: Ivanjdan – rođenje Svetog Jovana (7. srpnja), Usekovanje glave Svetog Ivana Krstitelja (11. rujna), Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja (6. listopada) te Sabor svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan (20. siječnja).
Jovanjdan ili Jovandan dan je kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja Sabor Svetog Jovana Krstitelja u spomen na događaj kada je evanđelist i apostol Luka propovijedajući Evanđelje po Samariji naišao na grob sv. Ivana Krstitelja. On je uspio od tamošnjih stanovnika izmoliti da mu daju desnu ruku sveca, kojom je na rijeci Jordanu kršten sam Isus. Ruku je Luka zatim ponio u Antiohiju. Prema legendi, arhijerej Antiohije je na dan posvećen Ivanu Krstitelju iznosio ruku pred narod i ako bi se pojavila otvorene šake, to je najavljivalo rodnu godinu, a ako bi bila zgrčena bio bi to predznak gladi. Ruka je kasnije bila prenesena u Carigrad, a od 1484. nalazila se na Malti. Odatle je 1798. prenesena u ruski Petrograd, da bi uslijed revolucije u Rusiji relikvija bila iznesena iz države i sakrivena u Cetinjskom manastiru u Crnoj Gori gdje se nalazi i danas.
U srpskom narodu je Jovanjdan jedna od najomiljenijih krsnih slava i za ovaj praznik sprema se bogata trpezu, a pošto je Sveti Jovan simbol snažnog karaktera i poštenja na ovaj su se dan mnogi Srbi bratimili i kumili. Tog se dana ne rade teški poslovi, ručni radovi i ne pere se rublje, a zbog nepravednog stradanja i prolivanja krvi Svetog Jovana Krstitelja, vjeruje se da na ovaj praznik ne treba jesti ništa crveno, niti uzimati u ruke noževe, posebno ih djeci u ruke ne bi trebalo davati, jer bi to moglo prizvati nesreću.
O ovogodišnjoj proslavi Sabora svetog Jovana Krstitelja i krsne slave SKD “Prosvjeta”, Pododbor Petrinja, predsjednica petrinjske “Prosvjete” Mara Vilus, napisala je:
U hladnom siječanjskom (januarskom) jutru dvadesetog, prije 9 sati, 2026. godine, okupili smo smo se u petrinjskom hramu Svetog Spiridona Čudotvorca Trimitunskog, samo najhrabriji, slavljenici, svoje Krsne slave, Svetog Jovana, koji se nisu bojali hladnoće, ubundani u svoje zimske kapute, jakne i kape.
U unutrašnjosti hrama, bilo je već mnogo toplije, zahvaljujući novoj plinskoj peći, koju je nabavio naš svećenik Saša, sa željom da nam svima bude toplije i ugodnije, za vrijeme održavanja naših Liturgija.
Na svečano postavljenim stolovima, počeli smo postavljati slavske kolače. koljivo i svijeće na njima. To su glavni srpski duhovni simboli po kojima se prepoznaju slavljenici, koji obilježavaju svoju Krsnu slavu.
„Krsna slava kod pravoslavnih Srba je jedinstven porodični praznik posvećen svecu zaštitniku, koji se slavi svake godine na isti dan, simbolizirajući prijelaz predaka na kršćanstvo, a uključuje duhovni obred s tamjanom, crnim vinom, slavskim kolačem, koljivom i slavskom svijećom, pripremu slavske trpeze za okupljanje i druženje porodice, rođaka i prijatelja,”
„Krsna slava (krsno ime), jedan je od najdubljih i najljepših pravoslavnih običaja kod Srba kojim pojedine porodice ili rodovi poštuju zajedničkog sveca zaštitnika i prenosi se s koljena na koljeno, sa oca na sina, dok žene udajom uzimaju muževljevu slavu.
„Iako neki vjeruju da potječe iz pretkršćanskog kulta predaka, danas je duboko ukorijenjena pravoslavna tradicija i dio UNESCO-ove nematerijalne baštine.”
Nakon odslužene svečane Liturgije otac Saša, počeo je posvećivati slavske kolače i koljiva, u kojima su sudjelovali slavljenici Krsne slave Svetog Proroka, Preteče i Krstitelja Gospodnjeg Jovana. Za sve nas tada prisutne u hramu, to je bio veličanstven duhovni čin.
Poslije posvećenja, slavljenici su se međusobno pozdravljali rukovanjem i čestitanjem Slave.
Nakon tog svečanog čina slijedilo je posluženje svih prisutnih koljivom, slavskim kolačem, pićem i pripremljenim specijalitetima u predvorju ispred hrama, jer još uvijek ni SPC, Parohija petrinjska, a ni SKD „Prosvjeta” Zagreb, Pododbor Petrinja, nemaju svoj odgovarajući prostor za druženja i razne radionice. Bez obzira na veliku hladnoću, družili smo se, razgovarali o budućim planovima i kako poboljšati uvjete života nas, naših vjernika, članova i ostalih građana.
U Petrinji, 22.1.2026.
Predsjednica
SKD ”Prosvjeta” Zagreb
Pododbor Petrinja:
Mara Vilus
Fotografije: izvor SKD Prosvjeta
