Autor: Marijan Jozić
Svake godine, čim stignu prvi vrući dani, mediji su puni vijesti o toplinskim valovima. Stječe se dojam da živimo u vremenu kakvo nikada prije nije postojalo. Međutim, vrijedi znati jednu važnu činjenicu – ne postoji jedinstvena svjetska definicija toplinskog vala.
Često se može čuti da je Svjetska meteorološka organizacija toplinski val definirala kao razdoblje od najmanje pet dana tijekom kojih je maksimalna temperatura najmanje pet stupnjeva viša od prosjeka za to doba godine. No, sama organizacija naglašava da se toplinski valovi u praksi određuju prema lokalnim klimatskim uvjetima te da različite zemlje koriste različite kriterije.
U Nizozemskoj se već desetljećima koristi definicija prema kojoj toplinski val nastupa kada je temperatura pet dana zaredom iznad 25 stupnjeva, pri čemu najmanje tri dana moraju imati 30 stupnjeva ili više. Prema takvim kriterijima u Nizozemskoj se gotovo svake godine zabilježi jedan ili više toplinskih valova. To pokazuje koliko izbor definicije može utjecati na broj službeno evidentiranih toplinskih valova.
Upravo zato treba biti oprezan kada netko uspoređuje broj toplinskih valova između različitih država ili različitih razdoblja. Ako se koriste različite definicije, usporedba može biti varljiva. Drugim riječima, nije uvijek riječ o usporedbi istih meteoroloških pojava.
Još je zanimljiviji način na koji se danas prikazuje vremenska prognoza. Prije desetak godina televizijske karte bile su jednostavne. Pogledajte sliku uz naslov. Na njima su stajale temperature od 27, 28 ili 32 stupnja, bez posebnih vizualnih efekata. Na slici je Njemačka, ali se na internetu mogu pronaći i stare karte Engleske, Nizozemske i Francuske.
Danas se za iste ili vrlo slične temperature često koriste tamnocrvene ili ljubičaste nijanse koje ostavljaju dojam izvanredne opasnosti. Zbog takvih boja mnogi gledatelji stječu dojam da dolazi nešto iznimno i katastrofalno, iako se radi o temperaturama koje su se i ranije redovito pojavljivale.
Naravno, same brojke nisu lažne. Ako piše 31 °C, onda je temperatura doista 31 °C. Ali način na koji je ta informacija prikazana može snažno utjecati na doživljaj gledatelja. Psihologija odavno zna da boje izazivaju emocije. Jarko crvena kod mnogih ljudi automatski stvara osjećaj opasnosti, čak i kada su temperature slične onima koje su se prije prikazivale zelenom, narančastom ili žutom bojom.
Ako se iz dana u dan, iz godine u godinu, takve slike serviraju ljudima, nije čudno da kod dijela javnosti mogu izazvati osjećaj zabrinutosti ili čak panike. Mnogi će takav način predstavljanja podataka doživjeti kao oblik propagande. Govori se istina, ali je ona zapakirana na način koji može navesti ljude na različite zaključke.
Takve stvari ne događaju se samo kada je riječ o vremenskoj prognozi. Zbog sve češće dramatične prezentacije različitih tema dio građana sve manje vjeruje ozbiljnim znanstvenicima i inženjerima, a sve više onima koji su najglasniji i najčešće nude jednostavna objašnjenja za složene probleme. Zato je uvijek dobro malo zastati i razmisliti prije nego što donesemo zaključak.
Ne znači to da toplinski valovi nisu stvarni niti da visoke temperature ne mogu biti opasne, posebno za starije osobe, malu djecu i kronične bolesnike. Ali jednako je važno razlikovati činjenice od načina na koji su predstavljene. Zato je uvijek korisno pogledati brojke, a ne samo boje na karti. Informacija i njezina prezentacija nisu isto. Upravo u toj razlici često nastaje percepcija koja može biti mnogo dramatičnija od same stvarnosti.
