Avionske nesreće među najtragičnijim su događajima suvremenog prometa. One redovito izazivaju šok javnosti i pokreću opsežne istrage kako bi se otkrili uzroci i spriječile slične tragedije. Prije točno mjesec dana, zrakoplov kompanije Air Indie srušio se nedugo nakon polijetanja iz Islamabada. Tragedija je odnijela živote gotovo svih putnika, ostavljajući tugu, pitanja i nesigurnost u globalnoj avijaciji.
Nadležna tijela objavila su prvi preliminarni izvještaj, koji donosi iznenađujuće i zabrinjavajuće detalje.
Let je započeo rutinski, bez ikakvih naznaka problema. No, svega nekoliko sekundi nakon polijetanja, avion je naglo izgubio visinu i srušio se u blizini aerodroma. Poginuli su svi osim jednog putnika, a na tlu je smrtno stradalo još 30 ljudi.
Prema podacima iz crne kutije, jedan od pilota isključio je dovod goriva u oba motora – postupak koji je izravno doveo do njihovog gašenja. Radi se o dva zaštićena prekidača smještena između pilota i kopilota, neposredno iza ručica za “gas”. Lijevi je za motor broj 1, a desni za motor broj 2. Da bi se isključio dovod goriva, prekidač se prvo mora povući prema gore, a tek tada prebaciti iz položaja RUN u položaj CUTOFF. U tom trenutku motor ostaje bez goriva, gubi snagu i avion počinje padati.
Prema izveštaju, samo pet sekundi kasnije, posada je pokušala ponovo pokrenuti motore, ali je bilo prekasno. Avion je izgubio visinu i nije bilo dovoljno vremena, a niti visine da bi se pogonski sistemi stabilizirali i da bi letjelica povratila kontrolu. Da je avion na visini od 10km i da se ugasi motor, bilo bi dovoljno vremena da se motor opet upali i da radi optimalno. Međutim, ovaj je avion bio nekih 300 metara visine, a onda je zemlja jako blizu.
Ključno pitanje: Zašto su motori isključeni?
Prvi izvještaj ne daje odgovor. Crna kutija, koja bilježi tehničke podatke i razgovore u pilotskoj kabini, ne otkriva očiti razlog za isključivanje goriva. Nije poznato ni koji od pilota je povukao prekidače. Moguće je da se radilo o grešci, kvaru ili – što je najzabrinjavajuće – namjernoj radnji. U povijesti zrakoplovstva zabilježeni su slučajevi kad su piloti namjerno srušili zrakoplov.
Ljudski faktor
Od početaka avijacije 1903. godine pa sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, uzroci nesreća uglavnom su bili tehničke naravi. No, razvojem tehnologije, materijali i sustavi postali su pouzdaniji. Danas, u preko 99% slučajeva, nesreće su posljedica ljudske pogreške.
Isključivanje dovoda goriva na oba motora zahtijeva svjesnu radnju. To nije uobičajen postupak, osim u slučajevima požara, koji ovdje nije zabilježen. Zato će istražitelji dodatno analizirati mentalno stanje pilota, moguće nesporazume u kabini, te potencijalne tehničke kvarove ili lažne alarme.
Pet sekundi nakon isključivanja goriva, posada je pokušala ponovo pokrenuti motore. Ta brzina reakcije pokazuje da su bili svjesni što se događa. Na žalost, s obzirom na malu visinu, nije bilo vremena da se motori stabiliziraju i da se kontrola nad letom povrati. Motori komercijalnih aviona zahtijevaju preciznu sekvencu paljenja i određeno vrijeme da se ponovno aktiviraju.
Moderni avioni opremljeni su brojnim sigurnosnim sustavima. Isključivanje goriva automatski generira alarme. No, prema izvješću, prije kritičnog trenutka nije zabilježena nijedna tehnička neispravnost.
Ovo je tek preliminarni izvještaj – konačni se očekuje za nekoliko mjeseci, a moguće i godina. U međuvremenu se razmatraju strože sigurnosne procedure, dodatne obuke i poboljšanja sustava za dovod goriva.
Nesreća Air Indie kod Islamabada ostavila je dubok trag. I dok javnost čeka odgovore, istražitelji mukotrpno prikupljaju dokaze. Ova tragedija još jednom podsjeća koliko je zračni promet složen sustav u kojem je čovjek, na žalost, još uvijek najslabija karika.
Dodatak: Što su crne kutije?
Crne kutije zapravo su narančaste boje, kako bi se lakše pronašle nakon nesreće. CVR (Cockpit Voice Recorder) (desno) bilježi zvukove iz pilotske kabine, dok FDR (Flight Data Recorder) (lijevo) snima tehničke parametre leta. Ispred svake od tih naprava nalazi se sivi valjak – tzv. ULB (Underwater Locator Beacon) koji u slučaju pada u vodu emitira signal do 90 dana, kako bi se uređaji lakše locirali.
By Marijan Jozić
