Autor: Marijan Jozić
Sedamnaesti prosinca 1903. bio je povijesni dan za avijaciju. Ovaj tjedan obilježava se 122 godine od tog povijesnog trenutka. Tog dana braća Wright su po prvi puta poletjela u stroju koji je bio teži od zraka. Do tada je bilo nekoliko balondžija, ali nitko prije njih nije letio u letjelici koju pokreće motor.
Sam let trajao je svega 12 sekundi, što možda ne zvuči impresivno, ali za početak je bilo više nego dovoljno. Braća Wright su tim letom pokazala da je moguće letjeti u stroju s motorom i krilima. I nisu stali na tome – istoga dana napravili su još nekoliko letova koji su trajali znatno dulje.
Jedan od tih letova trajao je 59 sekundi, a letjelica se pritom popela na visinu od 852 stope, što je otprilike 260 metara. Nažalost, nakon tog leta snažan udar vjetra preokrenuo je letjelicu i toliko je oštetio da su morali prekinuti daljnje eksperimente. Unatoč tome, taj je dan zauvijek ušao u povijest. U Sjedinjenim Američkim Državama 17. prosinca slavi se kao Wright Brothers Day – Dan braće Wright.
Flyer – legendarna letjelica
Repliku letjelice Flyer imao sam priliku vidjeti nekoliko puta u američkim muzejima zrakoplovstva. Iz današnje perspektive, konstrukcija djeluje gotovo primitivno: drvena struktura, platnena oplata i mali motor skromne snage, usporediv s motorima kakvi su se kasnije koristili na mopedima marke Tomos.
Ipak, prava vrijednost Flyera nije bila u materijalima, nego u inženjerskom konceptu. Braća Wright su, kao vlasnici tvornice bicikala, odlično razumjela mehaniku, ravnotežu i prijenos sile. Ta znanja primijenili su na zrakoplovstvo, a posebno su se istaknuli razvojem sustava upravljanja letjelicom putem uvijanja krila, što je bio ključ stabilnog leta.
Njihov rad pokazuje kako znanstveni napredak često ne dolazi iz velikih laboratorija, nego iz upornog eksperimentiranja, promatranja i razumijevanja temeljnih fizikalnih zakona.
Od prvog leta do svemira
Ako pogledamo razvoj iz današnje perspektive, razmjeri napretka gotovo su nevjerojatni. Prvo slijetanje ljudi na Mjesec dogodilo se 1969. godine, svega 66 godina nakon prvog leta braće Wright. U znanstvenim okvirima, to je iznimno kratak vremenski period.
Danas, 122 godine kasnije, postoje putnički zrakoplovi koji mogu ostati u zraku i do 18 sati, prevozeći pritom oko 250 putnika uz visoke sigurnosne i tehničke standarde. Moderni zrakoplovi oslanjaju se na naprednu aerodinamiku, kompozitne materijale, digitalne sustave upravljanja i preciznu navigaciju – tehnologije koje su početkom 20. stoljeća bile nezamislive.
Za ilustraciju dugotrajnih letova vrijedi spomenuti jednu anegdotu. Boeing 787 Dreamliner izveo je let bez zaustavljanja iz Pertha (Australija) do Londona, u trajanju od oko 17 sati. Jedan od putnika tijekom cijelog leta nije otišao u WC. Zbog toga je dobio neslužbeni nadimak – Čovjek sa čeličnim mjehurom.
Navodno je nepomično sjedio u svom sjedalu svih 17 sati. Ostaje otvoreno pitanje, koje bi možda najbolje mogao odgovoriti liječnik poput doktora Strižaka: je li takvo ponašanje fiziološki moguće i može li dugoročno imati štetne posljedice za ljudski organizam.
Povijest zrakoplovstva jasno pokazuje obrazac tehnološkog razvoja: skroman i gotovo neprimjetan početak, a zatim ubrzani i često eksponencijalni napredak. Dvanaest sekundi leta 1903. godine bilo je dovoljno da se pokrene lanac događaja koji je promijenio način na koji čovječanstvo razmišlja o prostoru, udaljenosti i kretanju.
Razvoj tu zasigurno ne staje. Možda ćemo u budućnosti putovati svemirom jednako rutinski kao što danas prelazimo oceane zrakoplovom.
Kako kaže stara hrvatska poslovica: „Tko visoko leti, daleko vidi.“
Ili, barem u znanstvenom smislu — ima širu perspektivu.
